DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1971 str. 66 <-- 66 --> PDF |
posljednjih pet godina, a što pokazuje slinose se rezultati proučavanja proizvodnje jedeća tabela: travnatih sagova za: trenutno dobivanje dekorativnih travnatih površina, oblaganje škarpi, ukrašavanje sajamskih površiX! na, ukrašavanje enterijera i dr. Travnati po zaposl nom ´ 1965 2826 100% 2422 lOOVo 576 100% 1966 2942 100%) 2251 96´% 626 109% 1967 2902 104% 2530 105*/« 1030 178% 1968 4169 147%> 3087 127% 1065 179»/« 1969 4603 164´% 3191 132% 1102 1911»/» dohod Dohodak ´J-l O dohodak o rt a a o ja c ´3 ni Üo S u č e v i ć M., B o j i ć G., Savezna privredna komora Beograd: Kretanja i razvoj vanjsko trgovinske razmjene proizvoda šumarstva i drvne industrije u proteklom periodu. Proizvodi šumarstva i drvne industrije imaju dugu tradiciju u vanjsko trgovačkoj razmjeni. Drvo i proizvodi iz drva su u ukupnom izvouz učestvovali u periodu 1919—1940 sa 37,8´%> po težini i 20,3´% po vrijednosti, a u periodu 1946— 1955 sa 36,6´%> po težini i 25,9% po vrijednosti. Učešće izvoza u ukupnoj proizvodnji, naročito kada se radi o proizvodima drvne industrije, u stalnom je porastu. Tako u 1950. g. je on iznosio 24,4°/» ukupne proizvodnje, a u 1968. g. 38´%. Izmjenom strukture proizvodnje mijenjala se i struktura izvoza. Učešće proizvoda finalne prerade drva povećalo se u proizvodnji od 27,4´% u 1945. g. na 64,2% u 1969. g., a u izvozu od 37,5% u 1946. g. na 71,8% u 1969. g. Amerika učestvuje u izvozu naših finalnih proizvoda i to sa 34,8"/o po vrijednosti. Srednjoročnim planom 1971—1975. godine predviđena je stopa rasta izvoza za drvnu industriju od 7,7%». Najveće povećanje izvoza predviđa se kod građevinskih elemenata 13,1´%, ploča iz drva 12,5"/«, furnira 9,6*%, namještaja 9,2% i kod rezane građe 0,4"/o. HORTIKULTURA Anti ć M., Šumarski fakultet Beograd: D i m o v i ć D., Republički pokret gorana, Stevaneević S., SIK Bosansko Grahovo: Treset Livanjskog: polja i njegova primjena u proizvodnji travnih tepiha. Između mnogobrojnih primjena koje treset nalazi u hortikulturi, proizvodnja travnatih sagova ima izuzetnu vrijednost. Prve takove sagove proizveo je R. Recker u Njemačkoj 1953. g. Kod nas su 1965. g. prve travnate sagove proizveli Antić i Anđelković od treseta Vršačkih ritova. Iste je godine započela i kompleksna studija treseta Livanjskog polja. U ovom radu iz sagovi pokazuju slijedeće odlike: podnose sušu, lako zahti dugotrajnu prezime, jevaju ili vrlo rijetko ih treba kositi, mogu se proizvesti ne u vrlo kratkom vremenu (4 nedjelje), podnose transport na velike udaljenosti. Vukičević E., Mijanović O., Šumarski fakultet Beograd: Mogućnost primjene vrsta paprati u ozeljenjavanju naselja. U referatu su prikazane vrste paprati — klasa Filicinae. Sve vrste su sređene po sistematskom redu i o svakoj od njih date su osnovne morfološke karakteristike. Za autohtone vrste dane su opće ekološke karakteristike staništa u kojima one od prirode rastu, a za one koje su uzgajaju opisani su uvjeti u staklenicima pod kojima se razvijaju. Obrađeno je ukupno 50 vrsta i njihovih formi. D i m o v H., Šumarsko-tenhička visoka škola Sofija: Mogućnosti korišćenja gotovith betonskih elemenata u izgradnji zelenih površina. Proučavanja koja treba da prethode proizvodnji montažnih elemenata, zahtijevat će izradu univerzalnih oblika, a što će omogućiti mnogobrojne i raznovrsne kombinacije u izgradnji različitih arhitektonskih uređaja u zelenim površinama. 2 u j o v i ć K., Šumarski fakultet Beograd: Dužina života Cetina nekih vrsta Abies u uvjetima staništa Beograda i okoline. U radu se iznose orijentacioni rezultati o dužini trajanja iglica domaće, kavkaske, jednobojne i španjolske jele, čiji se primjerci najčešće upotrebljavaju u ozelenjavanju Beograda i okolice. K o j i ć M., Mijanović O., Šumarski fakultet Beograd: Mogućnosti korišćenja nekih autohtonih zeljastih biljaka kao perena za proljetni i jesenski period cvijetanja na zelenim površinama naselja. U radu je ukazano značenje vremena cvijetanja perenskih vrsta cvijeća, a s tim u vezi i osiguravanje neprekidne smjene cvijetanja u toku cijele vegetacijske periode. Prema vremenu cvijetanja izvršena je analiza asortimana perenskih vrsta cvijeća na zelenim površinama u Beogradu i široj okolici. Prema dobij enim rezultatima izdvojena su dva deficitarna perioda (rano proljeće i kasna jesen). Za ove periode taksativno su nabrojene vrste koje se uzgajaju, a koje su registrirane na dva i više lokaliteta. |