DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1971 str. 67 <-- 67 --> PDF |
M i j a t o v i ć M., Šumarski fakultet Beograd: Izbor pogodnih vrsta trava i njihovih smjesa za različite kategorije travnjaka u javnom zelenilu. U radu su izneseni rezultati višegodišnjih ispitivanja pogodnosti pojedinih vrsta trava i smjesa za travnjake u javnom zelenilu, koji su dobiveni u pokusima i široj praksi na različitim staništima u SR Srbiji. Posebno je proučavano reagiranje trava i smjesa na različite uvjete staništa, klimu, zemljišni supstrat, intenzitet mjera njege i korišćenja. Puhalev G., Koleva P., Šumarskotehnička škola Sofija: Za tehničko-ekonomske pokazatelje pri projektiranju zelenih površina. Po funkcionalnoj namjeni i ekonomskoj suštini zelene površine spadaju među neproduktivne osnovne fondove. Određivanje rashoda koje zajednica daje za izgradnju parkova, pomoću odgovarajućih pokazatelja ekonomičnosti i efikasnosti projektnih rješenja, pitanje je od teoretskog i praktičnog značenja. U referatu su takovi pokazatelji predmet detaljnog razmatranja i podijeljeni su u tri grupe: — opći pokazatelji; — pokazatelji za okvirno planska rješenja; — pokazatelji za biološko inženjerska rješenja. Osim za projektiranje, ovi se pokazatelji mogu koristiti i pri ocjeni zelenih površina i njihove rekonstrukcije u procesu održavanja. Simi ć N., Šumarski fakultet Beograd: Uloga svjetlosti i prostora u hortikulturnim rješenjima. Svjetlost je najčešće zanemarena komponenta u hortikulturnim koncepcijama. Međutim, u uslovljavanju cjelovitijeg estetskog dojma njezina je uloga vrlo složena i značajna. Izvor svijetla, obimom i intenzitetom, predstavlja značajan faktor da jedna određena vrtna ili parkovna cjelina bude dopadljiva. Budući da apsolutna asimetrija ne postoji, usklađivanje kompozicionih elemenata s prostorom u suštini je samo pitanje mogućnosti narušavanja sklada, uvjetovanog idealnom geometrijskom simetrijom koja ima svoje zakonitosti. Znalački iskorišćen prostor vrlo se lako preobražava u izuzetno korisnu estetsku komponentu. S t i 1 i n o v i ć S.. Šumarski fakultet Beograd: O nekim problemima standardizacije sadnica iz rasadnika. U interakciji između genetske konstitucije biljaka i vanjske sredine, a pri postojećim tehničkim uslovima proizvodnje i tehnici rada u našim rasadnicima, dolazi do stvaranja vrlo različitih fenotipova. Fenotipska varijabilnost sadnica u rasadniku može biti posljedica unutrašnjih činilaca i vanjskih faktora od kojih u rasadničkoj proizvodnji od presudno utjecaja mogu biti: položaj rasadnika, uvjeti ishrane, osobine upotrebljenog sjemena i gustoća sadnica u sijalištu odnosno rastilištu. Po ovom pitanju jasno se ispoljava uzročna veza između navedenih faktora i numeričkih vrijednosti onih karakteristika koje se najčešće koriste prilikom Masiranja sadnica (visina, promjer korjenovog vrata, težina itd.). T u c o v i ć A., Šumarski fakultet Beograd: Orijentacija u oplemenjivanju drveća i žbunja za potrebe ozelenjavanja gradskih, industrijskih i turističkih naselja. Radi uzgajanja novih hortikulturnih sorti prilagođenih specifičnim uvjetima gradskih, industrijskih i turističkih naselja, rad na oplemenjivanju drveća i žbunja za potrebe ozelenjavanja naselja treba neophodno obuhvatiti više osnovnih zadataka koji su u ovom radu taksativno nabrojeni. Odabiranje dobrih genotipova u procesu oplemenjivanja mora obuhvatiti što kompleksnije čitav proces biljne proizvodnje, kako bi genetski efekt oplemenjivanja bio što veći. Izabrane provenijencije, sjemenske objekte, hibridna potomstva inducirane mutacije i si. treba obavezno provjeravati u generativnim klonskim i drugim testovima jer oni osiguravaju ubrzavanje i skraćivanje toka oplemenjivanja. Zahvaljujući metodama oplemenjivanja, danas već hortikulturni stručnjaci ne koriste više isključivo sadni materijal autohtonih i alohtonih vrsta stvorenih slobodno u prirodi već i brojne kulturne sorte sa željenim genetičkim svojstvima. F u k a r e k P., Šumarski fakultet Sarajevo: Značaj nekih naših autohtonih vrsta grmlja u hortikulturnoj praksi. U spisku ukrasnih vrsta drveća i grmlja koje se koristi u ozelenjavanju parkova i nasada nalazimo pretežno vrste stranog porijekla. Naši parkovi obiluju vrstama roda Forsvthia koji su hibridi ili porijeklom iz istočne Azije, iako imamo isto tako lijepu autohtonu na Balkanskom poluotoku (Forsytia europaea Degen et Baldacci). Osim ove autohtone balkanske vrste, postoji još niz drugih vrijednih vrsta u autohtonoj flori Balkana. To su među ostalim: Petteria ramentacea (Sieb.) Presi, Moltkia petraea (Trattinik) Reichenbach, Sibirea croatica Deoen, Daphne blagayana Freyer, Viburnum maculatum Pantoczek, Lonicera glutinosa Visiani, nekoliko vrsta roda Spiraea te veliki broj autohtonih vrsta rodova Cytisus L. i Genista L. O pojedinim navedenim vrstama dati su detaljni podaci o prirodnom arealu i o mogućnostima uzgoja u uvjetima izvan prirodnog areala. St. Bađun |