DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1971 str. 39 <-- 39 --> PDF |
U Njemačkoj se zglobni traktori upotrebljavaju od 1964. godine, Fried ric h (17), u Norveškoj od 1962. godine, Arvense n (5); u Americi od 1955. godine, a u Austriji od 1955. godine, V y p 1 e 1 (69). Zglobni traktori su se počeli prvo primjenjivati kod izvlačenja u Kanadi i Švedskoj, na ravnim i brežuljkastim terenima, Bent z (12). Neki autori navode da zglobni traktor, uslijed malog pritiska na tlo, bez lanaca manje oštećuje tlo nego konji; kod visine pomlatka do 0,5 m traktor se može kretati po sastojini P e s t a 1 (51), Friedrich (17). Anonymus (3), međutim, tvrdi da zglobni traktori, pogotovo na mekim tlima, za vrijeme kišnih dana mogu načiniti znatne štete. Autori su prilično jednodušni kod ocjene zglobnog traktora u vezi savladavanja nagiba terena. Prema Pestal u (49), opterećen zglobni traktor na suhom terenu savladava nagib terena uzbrdo, bez privlačenja uzetom, do 20°/o. Uz upotrebu lanaca i punjenje zadnjih kotača vodom, opterećen traktor može se spuštati nizbrdo do nagiba 60%, a prazan uzbrdo može se kretati do 40°/o nagiba. Na vlažnom terenu mora se računati s manjim nagibima u oba smjera. Latte n (33) napominje da nagibi vlaka za vožnju praznih traktora uzbrdo mogu iznositi 25°/o do 35°/o. Prema G r o v e s u (21), kod vuče uzbrdo, na nagibu terena 15"—30°, oblovina se privlači vitlom do traktora. Splechtn a (66) zaključuje da uz primjenu lanaca na kotačima, neopterećen zglobni traktor kod vožnje uzbrdo savlađuje nagib na suhom terenu do 50°/o, a kod kiše i snijega 25—40%; optereećn traktor može se upotrijebiti za vožnju uzbrdo uz povoljne uvjete do 30°/o nagiba, a uz nepovoljne uvjete 10— 20%. Loyck e (37) zaključuje da se opterećeni zglobni traktori mogu uspješno kretati uzbrdo do 25% nagiba. Svi autori se slažu u tome da je izvlačenje zglobnim traktorima ekonomično ako se vuku cijela debla ili stabla. Friedric h (17) smatra da će se do 1975. g. usavršiti strojevi za kresanje grana na stovarištu pa će se tada izvlačiti stabla s krošnjama, dok se sada općenito više primjenjuje vuča debala (bez grana). Ipak, prema Garlecko m (18), 1962. g. u SSSR-u kod 2/3 izvučene drvne mase primjenjuje se vuča stabala s krošnjom. Stabla se obore i prevrše i na sječini se okrešu grane. Debla se izvuku pa se trupljenje izvrši na stovarištu. Na stovarištu se utrošak vremena za trupljenje u odnosu na vrijeme trupljenja u šumi smanjuje na polovinu, Arvense n (5). Pesta l (51) smatra da vuča duge oblovine (na primjer dvostruke dužine trupaca) predstavlja prelazan period i da vuču trupaca treba izbjegavati. Prema Garlecko m (18), za vuču stabla s krošnjom potrebna je dvostruko veća sila nego ako se vuče samo deblo toga stabla. Da bi se izvlačenje debala obavilo brže i bez zapreka, treba stabla usmjereno obarati. Podizanjem kraja debla prilikom vuče adhezija traktora uz tlo se povećava, a koeficijent trenja debla se smanjuje za 20 do 24%, Ro g a 11 (54). Kada je deblji kraj podignut naprijed, koeficijent trenja je 18% manji nego ako je tanji kraj podignut naprijed; tako se manje oštećuje pomladak, Splechtna (66). Zglobni traktori mogu imati jednobubanjsko i dvobubanjsko vitlo. Vitla se koriste za privlačenje do traktora kada traktor ne može zbog pomlatka, nagiba i slično doći direktno do stabla. Privlačenje vitlom se primjenjuje i za vri |