DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1971 str. 40 <-- 40 --> PDF |
jeme vuče na većim nagibima. P e s t a 1 (49), Loyck e (35) preporučuju kod izvlačenja jačih debala jednobubanjsko, a kod vuče slabijih debala dvobubanjsko vitlo. Udaljenost privlačenja zglobnim traktorima se povećava u odnosu na lakše traktore; mreža puteva je rjeđa, Loycke (35), Schönauer (64). Kod povoljnih uvjeta privlačenje može biti do 1200 m, a kod vuče uzbrdo neka ne premašuje 400 m, P e s t a 1 (49). Kod detaljnijeg otvaranja sastojina grade se jednostavni traktoriski putevi — vlake za kretanje traktora kod izvlačenja. Ti su putevi jednostavno građeni, Loyck e (37) i grade se prvenstveno na nagnutim terenima i u pomlađenim sastojinama s višim pomlatkom, Pesta l (51). Troškovi izgradnje iznose 2,45 DM/m, Latte n (33); 2—5 šilinga m, Pesta l (51); 5—40 šilinga/m, Splechtn a (66); 1,5 do 4 DM/m ili nešto više ako se posipa s nešto tucanika, Loy cke (37). Cilj je ovog istraživanja da se ispita utjecaj postojeće organizacije rada kod izvlačenja debala na strmom terenu na učinak te da se ukaže kakve se mjere racionalizacije mogu poduzeti da se učinak poveća. U tu svrhu primijenjen je detaljan studij rada i vremena. III. PODRUČJE ISTRAŽIVANJA, NAClN RADA NA TERENU I METODIKA ISTRAŽIVANJA Istraživanja su vršena u Š. G. »Vukomeračke Gorice«, šumski predjel, »Prečnjak«, odjel 10. Ekspozicija je južna; inklinacija terena do 25°, s više uvala i jaraka; tlo pjeskovito, duboko, svježe i rastresito, obraslo djelomično glogom, kupinom i divljom ružom. U sastojini je proveden dovršni sijek. Hrastova stabla suhovrha, kvrgava i vrlo granata; bukova stabla nešto bolje kvalitete; prosječna starost stabala 119 godina. Drvna masa prije sječe iznosila je 198 m;Vha, a broj stabala 72´ha, uz omjer smjese 0,3 hrasta i 0,7 bukve; prosječna kubatura stabla je 2,76 m3. Na osnovu ovih podataka, prosječna međusobna udaljenost oborenih stabala (u5) može se odrediti po slijedećoj formuli: ]/l0000 us = I/ = 11,8 m r 72 U sastojini je trupljenjem odvojen donji dio debla, koji je sadržavao tehničku oblovinu, dok je iz gornjeg dijela debla i grana u sastojini izrađeno prostorno drvo. Donji dio je sadržavao prosječno 1,78 m:! drvne mase, dok je na gornji dio otpalo oko 1 m-´ drvne mase. Tehnički dio deblovine je izvlačen zglobnim traktorom na pomoćno stovarište, a prostorno drvo je izvlačeno samaricama. Pomoćno stovarište se nalazilo na gornjem kraju nagnutog terena, tako da se izvlačilo uzbrdo, što je otežavalo rad i smanjilo učinak kod izvlačenja. Traktor se kretao po neizgrađenim vlakama, na kojima su se nalazile razne zapreke (neravnine i slično) koje je traktor uslijed višekratnog kretanja nešto izravnao. Veće zapreke je traktor izbjegavao mijenjajući smjer kretanja. Traktor je dolazio direktno do debala, a ako to nije bilo moguće, trupci su privlačeni do |