DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1971 str. 46 <-- 46 --> PDF |
3. Utovar Kod vuče oblovine traktorom ne radi se o stvarnom utovaru, obzirom da se trupci vuku po zemlji bilo cijelom svojom dužinom, ili samo zadnjim (debljim ili tanjim) krajem, ukoliko je prednji kraj podignut. Pravilan naziv za ovu operaciju bio bi vezanje ili pričvršćivanje trupaca. Nazivi za ovu radnu operaciju su prema podacima literature: Oswal d (46), chokiranje; Loyck e (37), vješanje; S a 1 m i n e n (61), utovar; A ć i mo v s k i (1), utovar. Prema tome, može se upotrijebiti i klasičan naziv utovar. Ukupno utrošeno vrijeme za radove kod širenja pojma »utovar« odnosi se na zbroj utrošaka vremena slijedećih radnih operacija: a) Zauzimanje položaja traktora Prilikom dolaska traktora u sastojinu, traktor se morao okrenuti i zauzeti najpovoljniji položaj prema deblu koje će vući. Najidealnije bi bilo da se traktor sasvim približi deblu kako bi se izbjeglo privlačenje uzetom do traktora; međutim, zbog terenskih i sastojinskih prilika to nije uvijek moguće. Utrošak vremena ove radne operacije varirao je od turnusa do turnusa; prosječno utrošeno vrijeme iznosilo je 105,8 1/100 min. b) Izvlačenje užeta Kako je već gore napomenuto, traktor nije u većini slučajeva mogao zauzeti položaj neposredno do debla, stoga se deblo do traktora moralo privlačiti vitlom radi čega se uže moralo izvlačiti od traktora. Na osnovu brzine izvlačenja užeta, uz određene uvjete, može se za određenu udaljenost odrediti potrebno vrijeme za ovu radnju. U poglavlju »Područje istraživanja« naveden je broj oborenih stabala po ha i prosječna međusobna udaljenost stabala. Međutim, obzirom na terenske prilike, traktor je ponekad mogao zauzeti položaj neposredno uz oboreno stablo, a inače je udaljenost traktora od debla varirala. Može se zaključiti da udaljenost izvlačenja užeta ovisi o terenskim prilikama i o koncentraciji drvne mase, tj. broju oborenih stabala po ha. Kako je naprijed izloženo, u ovoj sječini nije izvršeno usmjereno obaranje pa je i to povećavalo u prosjeku udaljenost izvlačenja užeta. Iz navedenih razloga, izračunat je prosječni utrošak vremena izvlačenja užeta koje važi za prilike tretirane sječine, tj. broj oborenih stabala po ha i mogućnost prilaza traktora do debala. Još je potrebno napomenuti da se uže prilično teško izvlačilo što je usporavalo brzinu izvlačenja užeta. Da se postigne zadovoljavajuća brzina, potrebno je popraviti vitlo. Utvrđeno je da je traktor u 9°/o slučajeva mogao zauzeti položaj pored debla tako da se uže izvlačilo samo toliko da se deblo veže. Prema tome, u 91% slučajeva uže se moralo izvlačiti. Aritmetička sredina utroška vremena izvlačenja užeta određena je posebno za lijevo i desno vitlo. Pokazalo se, međutim, da razlike aritmetičkih sredina nisu signifikantne. Dobivena vrijednost t = 0,0652. Za n = 79 i koeficijent rizika 0,05, granična vrijednost za t = 1,96. Iz toga se može indirektno zaključiti da je udaljenost izvlačenja užeta lijevog i desnog vitla približno jednaka. Stoga je izračunata zajednička aritmetička sredina koja iznosi: Mx = 96,2 ± 5,4 1/100 min. |