DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 7-8/1971 str. 58     <-- 58 -->        PDF

ZAKLJUČCI:


1. U strukturi radnog vremena, efektivno vrijeme iznosi u prosjeku 85,5°/o,
što se može smatrati zadovoljavajućim.
2. Vrijeme rada traktora (pogonsko vrijeme) povećava se s povećanjem
udaljenosti privlačenja: kod 100 m udaljenosti iznosi 64,7°/o, a kod udaljenosti
500 m iznosi 77,5%> prema ukupnom vremenu rada.
3. Opterećen traktor kreće se 2,53 puta sporije nego neopterećen. Razlog
je velikim dijelom u tome što se neopterećen traktor kretao nizbrdo, a opterećen
uzbrdo. Brzina neopterećenog traktora iznosi 2,15 km/sat, a opterećenog
0,848 km/sat. Ove brzine bi se mogle povećati izgradnjom šumskih vlaka.
4. Postotak vremena vožnje opterećenog i neopterećenog traktora u ukupnom
vremenu rada povećava se s povećanjem udaljenosti privlačenja i na udaljenostima
od 100 m i 500 m iznosi 37%, odnosno 67,7%. Ovako visoki postoci
učešća snizili bi se povećanjem brzine kretanja traktora. Prosječni nagib terena
ne daje vjernu sliku o zaprekama koje traktor mora savladati; potrebno
je voditi račima o maksimalnim nagibima. U provedenim istraživanjima, nagibe
iznad 25%, možda već iznad 20°/drvne mase kod vuče uzbrdo teško savladavao, tako da je bilo potrebno trupce
privlačiti vitlom.
5. Dnevni učinak traktora, za uvjete u kojima su provedena istraživanja,
a kod prosječne udaljenosti privlačenja od 194 m, iznosio je 45,00 m:i drvne
mase kod izvlačenja tehničkog dijela deblovine, prosječne dužine 11,0 m, srednjeg
promjera 45,4 cm i volumena debla 1,78 m´1 te kubature tovara 3,75 m:!.
Na osnovu rezultata istraživanja, određen je računskim putem dnevni učinak
koji s povećanjem udaljenosti privlačenja intenzivno opada: indeks učinka kod
100 m udaljenosti = 100, a kod udaljenosti od 500 m snižava se na 36,9.
6. Radi povećanja učinka, potrebno je provesti mjere racionalizacije rada:
treba vući što dužu oblovinu i na pomoćnom stovarištu izrađivati Sortimente;
umjesto do sada upotrijebljenih lanaca za vezanje debala treba upotrijebiti
chokere; potrebno je vršiti usmjereno obaranje stabala; deblji kraj
debala kod vuče treba biti naprijed.
LITERATURA


1.
Aćimovski R., Todorovski S., Angelov S.: Istražuvanja na doturot na
bukovi trupci so traktori točkaši vo SR Makedonija. Godišen Zbornik na zemjođelsko-
šumarskiot fakultet na Univerzitetot, Skopje, Šumarstvo, Knj. XXI tome,
1967/68.
2.
Anonymus : Allgemeine Anweisung für Arbeitsstudien (Arbeitsablauf und
Zeitstudien) bei der Waldarbeit. 6. Auflage. KFW, Frankfurt Main, 1964.
3.
Anonymus : Grundkonzeption für die zukünftige Gestaltung von Holzernte
und Holztransport in der deutschen Forstwirtschaft. Allg. Forstzeitschrift. 16, 1971.
4.
Aro P., Marn L., Wibstad K., Janlöv C: Forest work study nomenclature
in Denmark, Finland, Norway and Sweden. The Nordic Forest Work Study
Council. Bulletin No 1, 1963.
5.
Arvense n A.: Tree-length Skidding by Farm Tractors and Frame Steered
Skidders. Reports of The Norwegian Forest Research Institute. Nr. 99, Bind
XXVII Hefte 4, Vollebekk 1970.