DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1971 str. 69 <-- 69 --> PDF |
porast prestaje, da bi se u drugoj vegetacijskoj sezoni kod dvogodišnjih iglica nastavio. Iz toga razloga, dvogodišnje iglice borovca i duglazije sadrže znatno više kalcija od jednogodišnjih iglica. Iglice ariša i borovca sadržavale su relativno više kalcija od iglica zelene duglazije. V. DISKUSIJA Trogodišnja istraživanja imala su za cilj da se utvrde godišnje promjene sadržaja mineralnih hraniva i dušika u iglicama triju ekonomski važnih vrsta četinjača. Ova istraživanja su vrlo aktuelna, jer se evropski ariš, zelena duglazija i američki borovac sve više koriste kod podizanja novih kultura četinjača. Pored nekih teoretskih pitanja, rezultati naših istraživanja posebno su značajni kod primjene rezultata folijarne analize kao indikatora fertilizacije kultura istraživanih vrsta. Iz rezultata istraživanja jasno se vidi da na početku vegetacije dolazi do naglog visinskog porasta kao i vrlo intenzivnog povećanja težine iglica kod svih istraživanih vrsta. Nakon početnog starta i visinski rast, i rast iglica se usporuje. Težina iglica kod ariša i borovca se smanjuje prije njihova otpadanja. Ta se pojava može objasniti slabljenjem asimilacijske aktivnosti starijih iglica, a da se istovremeno ne smanjuju procesi respiracije. Između zelene duglazije i američkog borovca postoji, u tom pogledu, značajna razlika. Dok starije iglice kod borovca otpadaju već u jesen iste godine kada izbijaju nove iglice, starije iglice kod zelene duglazije ostaju i dalje na biljci. Koncentracije istraživanih biogenih elemenata u dvogodišnjim iglicama relativno su veće kod duglazije nego kod borovca. To ukazuje na veću asimilacijsku aktivnost dvogodišnjih iglica zelene duglazije u odnosu na dvogodišnje iglice američkog borovca. Niže koncentracije dušika u iglicama duglazije na oba lokaliteta nisu, vjerojatno, samo karakteristika ove vrste, već, po svoj prilici, ukazuju i na određeni nedostatak dušika. To pitanje trebalo bi razjasniti daljnjim istraživanjima u gnojidbenim pokusima. Koncentracije glavnih hranjivih elemenata (NPK) vrlo jako su visoke na početku vegetacije. U proljeće drveće intenzivno transportira ta tri elementa za tvorbu novih iglica. Tada se spomenuta hraniva vrlo aktivno usvajaju iz tla, ali dolazi i do njihove aktivne translokacije iz starijih u organe koji se tvore. Od istraživanih hraniva, dušik je u biljci naročito pokretan. On se u toku vegetacije premješta na mjesta najveće potrebe. Zato se i simptomi nedostatka dušika javljaju, u prvom redu, na starijim iglicama. Prije otpadanja lišća, taj se element premješta u grane i druge dijelove stabla (G ä u m a n n 1935, Mitchel l 1936, Tam m 1951. i dr.). Iz rezultata istraživanja vidljivo je da su mlade iglice na početku lake pa nisu niti potrebne velike količine hraniva za visoke koncentracije. Nakon toga intenzivna produkcija mase iglice prekoračuje usvajanje nekih mineralnih hraniva pa je to i glavni razlog naglog pada njihove koncentracije u iglicama prema sredini ljeta. Tam m (1955) je utvrdio da se u srpnju određena količina dušika premješta iz iglica u druge dijelove stabla. Porast koncentracije dušika prema jeseni, po mišljenju Wehr mann a (1959), treba tumačiti u prvom redu povoljnijom dobavom dušika iz tla, a ne njegovim premještanjem iz drugih dijelova stabla kao u proljeće. Od |