DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1971 str. 70 <-- 70 --> PDF |
početka listopada pa do siječnja općenito se najmanje mijenjaju koncentracije većine istraživanih hraniva. Kod evropskog ariša te su promjene bile najmanje u mjesecu kolovozu. Prema proljeću opada koncentracija NPK-hraniva što bi se moglo tumačiti njihovim ispiranjem od strane oborina, ili povlačenjem u druge dijelove stabla (Tamm 1951). Tijek koncentracije Ca bitno se razlikuje od tijeka koncentracije dušika, fosfora i kalija. U pravilu, s porastom starosti iglica povećava se i koncentracija kalcija. Höhn e (1963) je utvrdio da se Ca pretežno kao bolest pasivno transportira u iglice i u njima velikim dijelom ireverzibilno inkrustira u staničnim membranama. Na kraju, otpadanjem iglica kalcij se vraća tlu. Naravno, manji dio toga kalcija ulazi u procese izmjene tvari, posebno kod mlađih iglica. Iz rezultata istraživanja vidljivo je da koncentracije svih istraživanih elemenata, u prvim mjesecima razvitka iglica, podliježu općenito velikim i naglim promjenama. Za većinu istraživanih biogenih elemenata, te su se promjene pokazale kod jednogodišnjih iglica borovca i duglazije kao relativno najmanje u periodu listopad—siječanj, pa bi se taj period mogao smatrati najpovoljnijim za uzimanje uzoraka iglica radi utvrđivanja stanja ishrane. U to vrijeme američki borovac gubi dvogodišnje iglice. Evropski ariš tada nema više iglica, a kao termin za uzimanje uzoraka iglica ariša mogao bi biti mjesec kolovoz. LITERATURA Hö hn e H. (1963): Blattanalytische Untersuchungen an jüngeren Fichtenbeständen. Arch. Forstw., 12, Berlin. Höhn e H. (1963): Untersuchungen über die jahreszeitlichen Veränderungen des Gewichtes und Elementgehaltes von Fichtennadeln in jüngeren Beständen des Osterzgebirges. Arch. Forstw., 13, Berlin. Neb e W. (1963): Zum Ernährungszustand älterer Fichtenbestände des Osterzgebir ges. Arch. Forstw., 12, Berlin. Mitchel l H. L. (1936): Trends in nitrogen, phosphorus, potassium and calcium contents of the leaves of some forst trees during the growing season. Black Rock For. Pap., 6. Popovi ć B. (1961): Die jahreszeitlichen Veränderungen des Nährstoffgehaltes von Fichten- und Kiefern-nadeln auf ungedüngten und gedüngten Flächen, Göttingen. Raman n E. (1898): Wandern die Nährstoffe beim Absterben der Blätter? Z. Forst u. Jgdw., 30. Rissmülle r L. (1874): Über die Stoffwanderung in der Pflanze. Landw. Vers Anst., 17. Tam m C. O. (1964): Determination of nutrient requirements of Forest stands, Int. Rew. For. Res. vol. 1, New York. Tam m C. O. (1955): Studies on forest nutrition. I. Seasonal variation in the nutrient content of conifer needles. Medd. Skogforskn Inst., Stockh., 45. Wehrman n I. (1959): Metodische Untersuchungen zur Durchführung von Nadelanalysen in Kiefernbeständen. Forstw. Cbl., 78. Whit e D. P. (1954): Variations in the nitrogen phosphorus and potassium contents of pine needles with season, crown position and sample treatment. Soil Sci. Soc. Amer., Proc, 18. Zolle r Ph. (1864): Untersuchungen von Buchenblättern in ihren verschiedenen Wachstumszeiten. Landw. Aust., 6. |