DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1971 str. 11 <-- 11 --> PDF |
Iz primjera u tabeli 3 kao pojedinačnog uzorka izlazi 8,1932 q = = 0,9104 9 344612 67,1285 sa = (8.7036 ) = 184 799 181 8 9 s = ± 13 594 ( + 43,3%) 13 594 Standardna pogreška procjene Y = 31373 m3 iznosi prema tome + = }f9 = + 4533 (+ 14,5°/o). Ovaj je rezultat posljedica razmjerno male populacije (iV = 41) te malog broja članova (n). Da bi što pouzdanije ocijenio djelotvornost pojedinih metoda L o e t s c h se poslužio sa po 10 uzoraka (u svakom je n = 10) za svaku od navedenih metoda (lista Xj, za, 2,-2) te došao do ovog zaključka: a) prosječne srednje standardne devijacije s spomenutih 40 uzoraka se nisu signifikantno razlikovale (na nivou vjerojatnosti od 95°lo) od izračunatih očekivanih standardnih devijacija s čitave populacije čime se ujedno dokazuje da su rezultati dobiveni predloženim metodama slobodni od sistematskih pogrešaka. b) najdjelotvornija se pokazala metoda inventarizacije uzorkom određenim ždrijebom iz podataka Za (relativno precizna prethodna okularna procjena masa). Ta je metoda dala očekivanu standardnu pogrešku (uz n = 30) S = = + 2°/o. Metoda s polaznim podacima za (n = 30) dala je S = + 5,5"/o dok je pomoću uzorka određenog ždrijebom iz liste površina dobivena Sy — ± 4,3°/o, što dakle također leži unutar točnosti od + 5"/o koja se traži za inventarizaciju takvih vrsta. Treba istaknuti — doduše kao prirodnu činjenicu — da za smanjenje standardne devijacije doprinosi i stratifikacija populacije. c) kao minimalan broj n članova uzorka treba odabrati 30 da bi se postigli prihvatljivi rezultati. Kao što smo vidjeli u tabeli 3 kod primjene ppp metode bitne su dvije faze: a) sumiranje raspoloživih taksacionih informacija (drvnih masa sastojina) i b) pretvorba dotično izjednačenih prethodnih podataka (sume navedene u a) uz pomoć izmjere izvedene na uzorku. Kako se vidi na pr. iz tabele 1 (kolona 8) prethodne mase za (kolona 6) su ocijenjene uglavnom sve prenisko, ali budući da mjerenjem članova uzorka dolazimo do stvarnih (izmjerenih) drvnih masa te nas ove dovode do korekcije prvotnih masa (kolona 6) u tom smislu da se lišavamo sistematskih pogrešaka, a to je važna karakteristika opisane metode s pomoću »a priori« sastavljenih lista. Postavlja se pitanje kojom točnosti (preciznosti; u smislu standardne devijacije) treba izmjeriti drvne mase ždrijebom odabranih članova uzorka. |