DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1971 str. 13 <-- 13 --> PDF |
kad se vrši prodaja na panju. Moguća je prema K. E. Haller u primjena te metode i za tropska područja pri inventarizaciji drvnih masa stabala s obzirom na kvalitetu. Kod te metode imamo posla s populacijom kojoj su članovi dubeća stabla, a ne sastojine kao kod »a priori« metode. Prethodni sastav liste s okularno (ili na drugi koji način) procijenjenim drvnim masama pojedinačnih stabala, pa obaranje nekih stabala (članova odabranog uzorka) radi egzaktne izmjere zadaje više posla nego li da se lista sastavi »a posteriori« tj. u stvari prigodom (okularne) procjene drvne mase svih stabala. Istovremeno se vrši okularna procjena drvne mase (dotično i kvalitete) pojedinih stabala te uz pomoć tzv. generatora slučajnih brojeva odabiranje stabala koja će se u istoj fazi rada (pri okularnoj procjeni) rušiti (ili u dubećem stanju izmjeriti dendrometrijski) i za koja se dolazi do egzaktnih drvnih masa. Cijela, nepodijeljena populacija sa informacijama o drvnoj masi prikazana u tabeli 4 konstruirana je iz z,2 podataka (kolona 2) iz tabele 1 (kolona 9). Pri procjeni uz pomoć »a posteriori« sastavljene liste taksator počima rad sa stablom br. 1 te mu okularno procijenjenu drvnu masu zapiše u kolonu 2. Slučajne brojeve, odlučujuće za ždrijeb stabala, koja će ući u uzorak za egzaktnu izmjeru daje mu generator slučajnih brojeva. U tom instrumentu se nalazi na vrpci nanizana serija slučajnih brojeva koja je specifična za svaku pojedinu populaciju, a formirao ju je kompjuter. Pritiskom na dugme pojavi se na generatoru po jedan broj. Ako je taj slučajno odabrani broj veći od procjene zi dotično stablo ne ulazi u uzorak; ako je jednak ili manji od z,- stablo ulazi u uzorak te se obara da bi se odredila drvna masa dotično vrijednost ukupnih sortimenata ili se izmjerom pomoću kakvog prikladnog dendrometra odredi samo drvna masa dubećeg stabla. Kako velika mora biti serija slučajnih brojeva za pojedinu populaciju? Ta serija se sastoji od brojeva o do K gdje je K zavisan o (grubo ocijenjenoj) ukupnoj drvnoj masi Z populacije (Z = 35 000 m3), očekivanom broju nexp članova uzoraka te o njegovoj standardnoj devijaciji snexp*- Iz tih se eleme * Broj K se izračuna pomoću kvocijenta Z K = 11) nexp ´ snexp nexp se uz pomoć formule 5 odredio s iznosom 5. Pri toj primjeni formule 5) u Skladu je, sa navodima L. R. Grosenbaugha , uzeta gornja granična vrijednost za varijacioni koeficijent (dotičnu standardnu devijaciju) procjene mase svih stabala tj. s 0/o exp = - 30%; E % = ± 13,5%. Ta procijenjena »maksimalno dopustiva standardna pogreška je velika i neuobičajena, a rezultira u našem primjeru iz razmjerno malog broja N (= 41) i razmjerno velike standardne devijacije. Grubo ocijenjen Z iznosi 35.000, (vidi naprijed tabelu 1) nexp je ocijenjen s 5, a snexp Grosenbaugh računa po formuli 2 n 11 oxp s = n nexpoxp *" N gdje je N grubo ocijenjen broj članova populacije (N = 50), tako da je snoxp = ± 2,1. Broj članova uzorka odredi se (prema prijedlogu Grosenbaugh a tako, da se k nexp dade 2 snexp. Time je u našem primjeru n = 9, |