DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1971 str. 15 <-- 15 --> PDF |
nata za konkretan primjer izračuna K = 5000. Serija slučajnih brojeva za populaciju u tabeli 4 sadrži dakle brojeve od 0 do 5000. Prvo stablo za koje je ždrijebom određeni broj (354) manji od dotične procjene za (368) je stablo br. 8. To je prvi član uzorka. Pomoćno osoblje taksatora ili obara to stablo te ga zatim kubicira po sortimentima ili ga izmjeri u dubećem stanju kakvim dendrometrom. U literaturi o metodi »a posteriori« R. L. G r o s e n b a u g h, K. T. Schrender, J. Sedransk te K. D. Ware) predlažu da se izjednačena procjena Yadj računa formulom i yi Yadi = Z — Z qj; (qi - —) 12) n Z; dakle formulom koja je identična formuli 8) kod »a priori« metode tako, da imamo identični rezultat s kojim smo se sreli i ranije u vezi s uzorkom prikazanim u tabeli 3. naime 1 ~Yađj = 34 461 — 8,1932 = 34 461 X 0,9104 = 31 373 9 no u stotinkama m3 . I standardna devijacija (dotično standardna pogreška) se u tom slučaju odredi formulom 9). ZAKLJUČAK Inventarizacija šuma većih područja (više gospodarskih jedinica) na osnovi lista s taksacijskim informacijama, koje su prikupljene »a priori« nekim brzim prethodnim postupkom (uz pomoć prirasno-prihodnih tabela, relaskopijom, okularnom procjenom, fotointerpretacijski i si., a djelomično naknadnom egzaktnom izmjerom na terenu) ima ove prednosti: a) daje brze i dovoljno pouzdane podatke; b) metoda je »samoponderirajuća«; veći članovi (sastojine) imaju više izgleda, da se ždrijebom odrede za uzorak, koji će se na terenu egzaktno izmjeriti negoli manji članovi; c) metoda je bez sistematskih pogrešaka; d) pri izboru članova za terestričku izmjeru drvnih masa, kad se površine sastojina određuju fotogrametrijski, ne dolaze u obzir sistematski raspoređene primjerne plohe, koje je nekada vrlo teško locirati, nego definirani dijelovi šume (ili sastojine), koji se mogu pronaći na terenu. Za brzu inventarizaciju drvnih masa populacija stabala za sječu dotično za procjenu njihovih vrijednosti djelotvorno se primjenjuje u SAD i tropskim šumama metoda s listama, koje su sastavljene »a posteriori«. U istoj fazi se okularno procijeni masa (ili vrijednost) svakoga pojedinog stabla te pomoću ždrijeba odrede ona stabla, kojima će se masa utvrditi izmjerom u dubećem stanju ili nakon rušenja. |