DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1971 str. 17 <-- 17 --> PDF |
UDK 634.0.164.6:634.0.165.41:634.0.174.7 PROUČAVANJE MORFOLOŠKO-FIZIOLOŠKIH KARAKTERISTIKA POLENA JELE (ABIES ALBA MILL.) U VEZI SA NJENOM HIBRIDIZACIJOM NIKO POPNIKOLA, đipl. inž. I. UVOD Prilikom proučavanja geografske varijabilnosti vrste, najmanja pažnja poklanja se proučavanju morfološko-fizioloških karakteristika polenovih zrnaca. Umjesto toga, osnovna pažnja se poklanja proučavanju onih morfoloških karakteristika, koje su pristupačnije za opservaciju i proučavanje. Nađu se i poneke studije koje su posvećene proučavanju polena šumskih vrsta drveća, ali uglavnom s paleobotaničkog, a vrlo rijetko s botaničko sistematskog aspekta. Sva ta istraživanja skoro uopće ne dotiču unutarvrsnu varijabilnost polenovih zrnaca, koja su isto toliko varijabilna kao i ostale morfološke karakteristike šumskog drveća. U posljednje vrijeme izuzetak čine radovi nekih autora (GUDEVSKI, ERDTMAN, KANTOR-CHIRA, MAMAEV, OVČINTKOV, NEKRASOVA), koji su se posebno zadržali na proučavanju morfoloških ili fizioloških karakteristika polena crnogoričnih vrsta drveća. Veoma oskudna proučavanja morfološko-fizioloških karakteristika polena jele (Abies alba Mill.), navela su nas da izvršimo detaljnija proučavanja u tom pravcu. Posebnu pažnju posvetili smo proučavanju: klijavosti polena, iznalaženju načina i metoda za očuvanje klijavosti polena jele za što duži vremenski period, proučavanju klijanja polena u različitim uvjetima sredine (in vitro) u zavisnosti od porijekla drveća. Proučavanjem morfoloških karakteristika polena, htjeli smo, pored ostalog, utvrditi i eventualne razlike između pojedinih formi, u zavisnosti od pigmentacije muškog cvata, unutar vrste Abies alba. Sva ova proučavanja usko su povezana s hibridizacijom jele, te s toga smatramo da će biti od velike koristi u tom pogledu. II. MATERIJAL I METODIKA Materijal za proučavanje sakupljen je s 56 stabala jele i to na planinama Peristeru (28), Vrteški (25) i u slivu Brajčinske rijeke (3). Sa svih stabala je sakupljeno oko 500—600 cvatova, i to iz gornje trećine krošnje. Grančice s muškim cvatovima rezali smo sa stabala neposredno prije polenizacije, stavljali ih u vodu i poslije 2—3 dana s njih stresali polen. Prilikom mjerenja dimenzija polena primijenjivali smo ovu tehniku: polen je najprije nakvašen u destiliranoj vodi 24 sata, a poslije toga kuhan 10— 15 minuta. Poslije hlađenja se prokuhanom polenu dodavalo 15% bazičnog fuksina, a zatim se sve to nanosilo na mikroskopsku staklo uz dodatak 2—3 kapi glicerina. Tako pripremljeni preparat promatran je pod mikroskopom, * Sredstva za izvršena proučavanja dobivena su od Saveznog i Republičkog fonda za naučni rad. |