DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1971 str. 18 <-- 18 --> PDF |
čiji je okular bio 10, a objektiv 40. Za svako polenovo zrno mjerena je njegova ukupna dužina (A), dužina polenovog tijela (B), širina polenovog tijela (C), širina zračnog mjehura (D) i dužina zračnog mjehura (E). Poslije ovih mjerenja su za svako stablo bili izračunati kojeficijenti iz odnosa B/A (dužina tijela polena u odnosu na cijelokupnu dužinu polenovog zrna), B/C (dužina ti tv% E X c ´" & \ """V/D A Slika 1. — Mjerene dimenzije polenovog zrna jela polena u odnosu na širinu tijela polena), B/D (dužina tijela polena u odnosu na širinu zračnog mjehura), B/E (dužina tijela polena u odnosu na dužinu zračnog mjehura), C/D (visina tijela polena u odnosu na širinu zračnog mjehura) i D/E (širina zračnog mjehura u odnosu na dužinu zračnog mjehura). Odmah poslije sakupljanja polen je bio stavljen u posebne epruvete, zapečaćen sterilnom vatom i etiketiran. Tako pripremljeni polen uskladišten je u eksikator, iznad CaCb + 2°/o H2SO4, a eksikator smješten u običnom hladnjaku za domaćinstvo na temperaturi od oko 2—4° C. Na ovaj način uskladišteni polen čuvali smo od 5. svibnja 1968 god. do 9. travnja 1970 godine. Provjeravanje klijanja polena vršeno je na posebno izdubljenim staklima i to tako da se na visećoj kapljici postavljenoj na pokrovnom mikroskopskom staklu, a koja se sastojala od 5% solucije saharoze i 2% solucije agar agara (u svojstvu podloge) sijao polen. Poslije toga je preparat stavljen iznad izdubljenog stakla u vlažnu sredinu i okolo zaštićen tehničkim vazelinom. Tako pripremljeni preparat stavljen je u Petrijeve zdjelice i čuvan na sobnoj temperaturi od 15° C (noću) do 25° C (danju). Preko zime odnosno ljeta kolebanja su bila veća. Za klijanje polena na sobnoj temperaturi umjesto u termostatu, odlučili smo se iz razloga što su ti uslovi bliži onima u prirodi. Naime, u prirodi su periodična kolebanja temperature dan-noć i izmjena intenziteta osvjetljenja potencirana daleko više. Paralelno s navedenim ispitivanjima pokušali smo utvrditi i utjecaj svjetlosti na ritam klijanja polena jele. U vezi toga, jedan dio pripremljenih preparata postavljen je da klija na dnevnom svijetlu, a drugi, odmah kraj njih, u specijalnim tamnim komoricama. Da bi utvrdili eventualne veze između dimenzija polenovih zrnaca s pojedinih stabala i dužine muških cvatova s istih stabala, mjerena je i dužina muških cvatova sa svih stabala, sa kojih je bio sakupljen i polen. Prilikom proučavanja morfoloških karakteristika polenovih zrnaca sa svakog stabla je mjereno po 100 zrnaca, i to u 1968, 1969 i 1970. godini, tj. po tri repeticije sa svakog stabla. Isti je slučaj i sa muškim cvatovima. Prilikom proučavanja klijavosti polena, sa svakog stabla je mjereno po 100 proklijalih polenovih zrnaca, s tim što je sa svakog stabla uzimano po 3 repeticije (3 X 100), a pokus je bio izvršen u 1968 i 1969 godini. Svi rezultati mjerenja obrađeni su varij aciono-statističkom metodom. |