DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1971 str. 24 <-- 24 --> PDF |
Uspoređivanjem graničnih vrijednosti iz tabele 6, konstatirali smo da je najveće kolebanje kod intermedijarnih muških cvatova od 5,81—16,31 mm. Ljubičasti i žuti cvatovi pokazuju identične varijacije graničnih vrijednosti. IV. FIZIOLOŠKE KARAKTERISTIKE POLENA JELE Populacije jela u kojima je vršeno ispitivanje sastavljene su iz mnogih individua koje se međusobno jako razlikuju, naročito po svojim reproduktivnim organima. Pored ostalog, mi smo imali za cilj i da utvrdimo da li postoje razlike i u fiziološkim karakteristikama polena između pojedinih formi jela. Klijanje polena. Sakupljanje i očuvanje vitalnosti polena je veoma važna stvar za uspješno izvršavanje radova na hibridizaciji jele. Osiguravanje dovoljne količine polena i očuvanje njegove klijavosti je garancija za uspješno izvršenje hibridizacionih radova. Prilikom unutarvrsne ili međuvrsne hibridizacije upotreba svježeg polena je gotovo nemoguća jer polen treba transportirati na velike udaljenosti. Teško je sinhronizirati vrijeme sakupljanja i upotrebe polena. Zbog toga smo pristupili iznalaženju metode koja će osigurati što duže i što efikasnije očuvanje klijavosti polena jele. Kako smo u početku naveli, klijanje polena je vršeno na 5°/o soluciji saharoze i 2% agar agara u specijalno izdubljenim staklima i u vlažnoj sredini. Tako pripremljene preparate držali smo na sobnoj temperaturi. Klijanje polena ispitivali smo u 1968 i 1969 godini i to po tri repeticije sa svakog stabla. Kakva je bila energija klijanja polena jele u toku prvih devet dana vidi se na slici 3. Polen jele, kao i polen kod većine šumskog drveća, počinje klijati veoma brzo. Pri optimalnim uslovima, polenova zrna već u prvim satima apsorbiraju rastvor i počinju bubriti. Tako smo još u toku prvog dana primjetili f - *>, Slika 3. — Odnos energije klijanja polena jele i vremena pokusa znatno povećanje trbuha siljenki polenovih zrnaca (oko 48%). Takva zrnca smatraju se kao nabubrela. Zatim se proces bubrenja nastavlja i onog momenta kada je polenov vrat (tubus) dostigao dužinu od 1/2 širine tijela polena i u njega se u međuvremenu premjestio dio sadržaja polenogo zrna, smatrali smo da je zrno proklijalo. Od drugog do šestog dana poslije sjetve proklijalo je u |