DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1971 str. 30 <-- 30 --> PDF |
pulacije iz Zapadne Makedonije (materijal od 56 stabala), daju suprotne re zultate. Mi smo utvrdili veće dimenzije kod polena s ljubičastom pigmenta cijom muških cvatova u odnosu na žute, a najmanje dimenzije kod polena od dvobojnih cvatova. Nekrasov a (20) je komparirala dimenzije polenovih zrnaca kod P. silvestris ssp. Laponica sa crvenih i žutih muških cvatova i utvrdila da polen sa crvenih cvatova ima neznatno manje dimenzije od polena iz žutih cvatova. Na osnovu toga zaključuje da ove razlike nemaju značenje za određivanje sistematskog položaja ove vrste. Mi (21) smo kod molike (Pinus peuce) s Peristera vršili komparativna mjerenja između polena sakupljenog sa crvenih i žutih muških cvatova i utvrdili da u odnosu na njihove dimenzije nema bitnih razlika. Do obrnutih rezultata došao je A y t u g (1), koji je kod molike sa crvenim i žutim cvatovima utvrdio razlike u polenovim zrncima (veliku morfološku varijabilnost, dosta veliki broj abortiranih i slabo razvijenih zrnaca itd.). Kantor-Chir a (14) su proučavali morfologiju polena nekih vrsta jela a unutar njih i polen sa Abies alba. Prosječne dimenzije polena A. alba za sva izmjerena stabla iznose (A) 132,7 u. što znači da su njihovi rezultati identični sa našim. Komparirajući dimenzije pojedinih vrsta jela oni su utvrdili da se dimenzije kreću od 129,0 u. kod A. koreana do 154,8 u. kod A. numidica. Na temelju toga zaključuju da su razlike u dimenzijama ispitivanih vrsta jela tako male, da one prilikom njihovog međusobnog križanja ne predstavljaju smetnju. Proučavajući klijavost polena kod Pinus silvestris s Urala, Mamaev (18) nije uočio razliku u klijanju polena sa crvenih i žutih muških cvatova. On navodi da se to možda dogodilo zbog toga što nije bilo sakupljeno dovoljno materijala za ispitivanje, kao i zbog nejednorodnosti prikupljenog materijala. Prilikom odabiranja polena on je u prvom redu htio da okarakterizira populaciju u cjelini. Za razliku od njega, Nekrasov a (20) je utvrdila razliku kako u energiji klijanja tako i u dužini proklijalih polenovih cijevi. Naime, polen sa crvenih cvatova P. silvestris ssp. laponica klijao je nešto bolje i imao duže polenove cijevi. Mi (20) smo proučavali razlike u energiji klijanja između polena molike iz cvatova sa žutom i crvenom pigmentacijom kao i razlike u dužini polenovih cijevi. Poslije kompariranja dobivenih podataka nismo utvrdili bitne razlike ni u klijanju niti u dužini proklijalih polenovih cijevi kod polena sa žutih i crvenih cvatova. Kod jele, kako se vidi iz prikazanih podataka, razlike postoje i to kako kod energije klijanja tako i u dužinama proklijalih polenovih cijevi. Očuvanje vitalnosti polena za što duži vremenski period bio je predmet proučavanja većine istraživača. Kao rezultat toga, svaki autor je dolazio i do različitih rezultata, u zavisnosti od vrste sa kojom su radili, od primjenjene tehnike u radu, itd. Dengler-Scamoni (7) su utvrdili da se polen hrasta može čuvati 30 dana na niskoj temperaturi, dok apsolutno suha atmosfera djeluje pogibeljno. D u f f i e 1 d (8) je uspio da sačuva klijavost polena Pinus canariensis 229 dana. Duffield-Calaham (9) su polen Pinus strobus sačuvali godinu dana na taj način što su polen zatvoren u flaše stavili u eksikator. U mjesecu julu flaše su čuvali na temperaturi od —23° C. Aprila mjeseca slijedeće godine polen je stavljen u običan hladnjak (na 5° C) sve do juna mjeseca. Ehrenberg (10) je polen Pinus Silvestris uskladištio na temperaturi od —18° C, i uspio da mu očuva klijavost u vremenu od 1 do 7 godina. Tako čuvani polen imao je bolju klijavost od polena koji je bio uskladišten na temperaturi od 4° C. Prema podacima Johnson a (12), pri temperaturi od 20° C |