DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1971 str. 31 <-- 31 --> PDF |
i pri relativnoj vlažnosti zraka od 50 do 75%, polen većine borova može se uspješno čuvati i do godinu dana. Worsle y (3) je uskladištio polen običnog bora pri temperaturi od 0° C i relativnoj vlažnosti zraka od 10 do 25°/o. Na taj je način polen očuvao klijavost 3 godine. M a m a e v (18) je polen običnog bora stavio u eksikator i tako čuvani polen imao je dobru klijavost (in vitro) i poslije šest mjeseci. Kako se iz citiranih navoda vidi, razni autori su radili uglavnom s polenom borova, ali nitko od njih nema podataka za polen jele. Isto tako, osim malih izuzetaka, svi su oni čuvali polen na temperaturama ispod 0° C, što iziskuje skupocjene hladnjake. Za razliku od njih, mi smo polen uskladištili u eksikatoru na CaCh + 2%> H2S04, a eksikator stavili u običan hladnjak na temperaturu od oko 4° C. Tako čuvani polen imao je i poslije 25 mjeseci dobru klijavost. V. ZAKLJUČAK Rezultati proučavanja morfološko-fizioloških karakteristika polena jele (Abies alba Mill.) s planina Perister, Vrteška i sliva Brajčinske rijeke u SR Makedoniji prilično variraju, kako unutar jednog lokaliteta, tako i između pojedinih lokaliteta, i pored toga što je materijal sakupljen iz istih populacija. To nam ukazuje na potrebu da se prilikom proučavanja polena, u cilju utvrđivanja unutarvrsne diferencijacije, imaju u vidu ne samo kvantitativne već i njegove kvalitativne osobine. 1. Razlika u veličini polenovih zrnaca je genetski nasljedna osobina koja zajedno s ostalim morfološko-fiziološkim osobinama karakterizira vrstu. Međutim, unutar same vrste s različitih lokaliteta, varijabilnost dimenzija potencirana i zbog vanjskih uvjeta sredine, koji imaju utjecaja prilikom formiranja i razvitka polena. Ukoliko ti uvjeti djeluju dugotrajno i ravnomjerno oni će izvršiti i genetske promjene. Proučavajući dimenzije polena s ljubičastih, žutih i intermedijarnih cvatova, utvrdili smo nešto veće dimenzije kod polena s ljubičastih cvatova u odnosu na žute i inter medi jarne. To nam govori o postojanju nižih sistematskih kategorija unutar jele (Abies alba), ali ne i o postojanju dviju posebnih vrsta. Veličina pojedinih dimenzija polenovih zrnaca jele zavisi od pigmentacije muških cvatova. Tako, polen s ljubičastih cvatova ima krupnije dimenzije u odnosu na polen sa žutih i intermedijarnih cvatova. Uspoređujući granične vrijednosti dimenzija polenovih zrnaca s ljubičastih, žutih i dvobojnih cvatova, može se isto tako zaključiti da polen sa ljubičastih ima veće dimenzije, a s time i veću varijabilnost od polena sa žutih i dvobojnih cvatova. Izuzetak čini samo širina mjehura. U prilog ovoj tvrdnji govori i to što se koeficijenti varijacija više razlikuju kod polena s ljubičastih cvatova. Veličina dimenzija polenovih zrnaca između pojedinih stabala u populaciji isto je tako varijabilna. Veća kolebanja primjećena su kod stabala s ljubičastom pigmentacijom muških cvatova. Sravnjivanjem uzajamnog odnosa dimenzija polenovih zrnaca tj. njihovih indeksa, vidi se da indeksi B/A i B/D imaju identične vrijednosti za sve tri forme, a ostali se razlikuju. Tako je indeks B/C najveći kod polena sa žutih cvatova, B/E kod dvobojnih, C/D kod ljubičastih i D/E kod dvobojnih cvatova. Uspoređujući dužine ljubičastih, žutih i intermedijarnih muških cvatova konstatirali smo da su muški cvatovi s ljubičastom pigmentacijom najduži. Na |