DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1971 str. 35     <-- 35 -->        PDF

UDK 634.0.814.Š


SUSFOSILNO DRVO U HRVATSKOM ZAGORJU


Doc. đr ing. ADICA SLIEPČEVIC


Zavod za fiziku Veterinarskog fakulteta i "C laboratorij Institut »Ruđer Bošković«


U seoskim dvorištima u mjestu Oroslavju u Hrvatskom zagorju može se
naići na velike komade subfosilnog drva, uglavnom hrastovine, koji služe kao
panjevi za cijepanje drva i usitnjavanje hrane za živad, kao građevni materijal
za izradu muzičkih instrumenata i slično (si. 1). Kora tog drva ne može se
nazrijeti kao ni bjelika, jer su istrunuli. Teško je procijeniti koliko je godova
propalo. Ono što je ostalo obuhvaća oko 80 godova. Moglo bi se reći da su to
bila stogodišnja stabla. Da bi se otkrilo porijeklo tih debala treba prošetati
kroz polje što se proteže između Oroslavja i zagorske magistrale do rijeke
Krapine i njenog pritoka potoka Topličine. Iz njihovih strmih oko četiri metara
dubokih korita izviruju trupci većih i manjih debala. Sva zdravija debla
većeg promjera otpiljena su i završila u seoskim gospodarstvima, a iz zemlje
vire samo batrljci. Samo trula i tanka debla ostala su netaknuta (si. 2 i 3). Na
geografskoj karti ovo mjesto teško je pronaći, jer je tamo ucrtan krivudav
tok rijeke Krapine i njenih pritoka, a na terenu nailazimo na potpuno uređeno
korito. Vodna zajednica »Krapina« započela je 1954. godine s regulacijom ri-


Slika 1. — Subfosilno drvo u Hrvatskom zagorju




ŠUMARSKI LIST 9-10/1971 str. 36     <-- 36 -->        PDF

jeke Krapine i njenih pritoka. 1959. radilo se na području K. O. Oroslavje i


K. O. Mokrice. Stručnjaci Vodne zajednice informirali su nas da su prilikom
kopanja novih korita bagerima u području od sela Ivanca (1 km uzvodno od
zaprešićkog mosta) pa gotovo do Bedekovčine nailazili na dubini od cea 4 m
na stabla hrastova. Neka su stabla bila toliko debela da se nisu mogla obu-
Slika 2. — Su´bfosilno drvo u Hrvatskom zagorju


hvatiti. Interesantno je da se danas na tom području nalaze livade i oranice.
Jedino drveće su vrbe što rastu na obalama rijeka i bara. Zapanjuje činjenica
da je ovdje nekoć bila hrastova šuma, a još više zapanjuje činjenica da je ta
šuma nestala vjerojatno »preko noći«. Očito u nekoj kataklizmi. Nema tako starog
stanovnika koji bi bilo što znao o toj šumi. Nema niti pisane dokumentacije.
Preostalo je da analiza metodom radioaktivnog ugljika odgovori prije
koliko godina je to drveće raslo. U 14C laboratoriju Instituta »Ruđer Bošković«




ŠUMARSKI LIST 9-10/1971 str. 37     <-- 37 -->        PDF

datiran je uzorak jednog drveta i dobiven je podatak da se prvi god formirao
prije 920 godina. Pogreška mjerenja iznosi ± 100 godina. Prema tome deblo
je počelo rasti u periodu od prije 820 do 1020 godina. Uz pretpostavku da se
radilo o stogodišnjim hrastovima, može se kazati da se kataklizma desila između
850. i 1050. godine naše ere.


f


ASP*""


. --


Slika 3. — Subfosilno drvo u Hrvatskom zagorju


SUBFOSSIL WOOD IN THE CROATIAN ZAGORJE


Summary


During the regulation works on the Krapina river and its tributaries (Croatian
Zagorje) were found at 4m.-depht below ground subfossil Oak stems. When measuring
their age with the method of radioactive carbon — in the 14C-laboratory of the
»Ruder Bošković« Institute — it was found that the trees had fallen down (most
likely during a cataclysm) some 820 years ago.