DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1971 str. 38 <-- 38 --> PDF |
UDK .«8.97 PROGNOZIRANJE NIKOLA NEIDHARDT, Zagreb Budućnost je dijete prošlosti i sadašnjosti. Ako se savjesno i svestrano analizira kretanje u prošlosti, donekle se može predvidjeti razvoj u budućnosti. Npr. prognozirati potrošnju drva. Ako se je ta potrošnja do sada kretala po nekoj, manje više, pravilnoj krivulji, možemo krivulju produžiti, ekstrapolirati i prognozirati budućnost. Što je kraće vrijeme, za koje se prognozira, to vjerojatnije je prognoza sigurnija. Prognoze su postale važnim pomagalom čovjeka. Stanovnici gradova i sela koriste npr. prognoze vremena. Brojne meteorološke stanice sakupljaju podatke, centrale ih ispituju i razrađuju. Te centrale međusobno surađuju i na bazi izučavanja i iskustava prognoziraju. U sakupljanje i obradu podataka velikim dijelom su ukopčana i najmodernija pomagala automatizacije. Budućnost je važna. Za nju uglavnom zapravo i živimo . Dobra prognoza vuče i naprijed. Kao da ubrzava proces. Npr. za šumarstvo i drvnu industriju može biti važna prognoza potrošnje drva. Ako nisu povoljni izgledi npr. iverica, nove tvornice se ne osnivaju i obratno. ltd. Ali teškoće prognoziranja su velike, jer je zapravo beskonačno mnogo varijabila o kojima kretanja ovise. A čovjek, njegov razvoj, kretanje, njegova budućnost pojedinačno, a još više kolektivno-društveno ovisi o bezbroj faktora. Funkcije u prirodi nisu jednostavne. Označimo promjenjivice-varijabile sa x, y, z . . . . Da li će se i kako neki događaj kretati funkcija je f (x, y, z....). Kod toga su x, y, z ... . i u međusobnoj zavisnosti. Razvoj u prirodi ovisi od beskonačno mnogo i međusobno zavisnih veličina. Svaki događaj zavisi zapravo od beskonačno mnogo faktora koji su i međusobno ovisni. Jedne ovisnosti su veće i jače, druge slabije, a ima ih koje su gotovo neznatne. Npr. prognoza za potrošnju papira. Što je kultura i civilizacija na višem stupnju, to veća je potrošnja. Ovisi o čitavom kompleksu koji zovemo standard. Što viši standard, što veći prihodi, to veća potrošnja. A naravno, ne ovisi potrošnja papira samo od toga. Kako numerički izraziti sigurnost, odnosno nesigurnost prognoze, sigurnost ekstrapolacije? U Herceg-Novom održan je 28. 6. do 4. 7. 1969. internacionalni simpozij na temu budućnosti. Sakupio se velik broj prominentnih znanstvenih radnika, inženjera, ekonomista, demografa, iz čitavog svijeta. Učestvovali su i društveni radnici pa i umjetnici. Budućnost je rezultanta kompleksnog stremljenja sviju struka. O simpoziju izašla je i interesantna knjiga PREDVIĐANJE BUDUĆNOSTI (Beograd 1971, str. 350) u kojoj su štampani referati i diskusije. Potonje su naročito zanimljive. Npr. direktora IREA-e, Italija, G. M. di Simone-a, nakon njegovog referata o predviđanjima u Italiji, u diskusiji je upitao pred |