DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1971 str. 4 <-- 4 --> PDF |
i debela prašina ne mogu prema nekim autorima više biti pravi cilj suvremenog uređivanja šuma nekih država. Razvitak matematske statistike, metoda fotogrametrije i fotointerpretacije te obrade podataka elektronskim računskim automatima, približuju sve više savremenom šumarskom stručnjaku željen cilj tj. provesti inventarizaciju što pouzdanije u što kraćem vremenu i sa što manje troškova. Matematska statistika, koja se tako snažno razvija u ovom stoljeću naročito u Skandinavskim zemljama i SAD, omogućuje sve djelotvorniju primjenu metode uzoraka (umjesto potpunih izmjera); fotogrametrija i fotointerpretacija omogućuju brzo i pouzdano, a u dobro organiziranim uvjetima i jeftino dobivanje informacija o površinama naročito u slučajevima gdje ne postoje adekvatne kartografske predodžbe unutrašnjeg razdjeljenja šuma dotično tipova šuma. Elektronska računala s perforiranim karticama ili trakama trebaju omogućiti fleksibilnu primjenu te rješavanje i složenijih problema u kratkom vremenu baš onda kad su i gdje su informacije najpotrebnije. Ova moderna sredstva moći će se to racionalnije primijeniti što će područja izmjere biti veća (što veći broj gospodarskih jedinica). Jedan od velikih evropskih pobornika primjene matematsko-statističkih metoda pri inventarizaciji šuma, naročito viših površinskih kategorija je prof. Dr. Frit z Loetsc h iz Instituta za svjetsko šumarstvo u Reinbeku. Poznat je po svojim znanstvenim i operativnim radovima na tom području u i izvan Evrope. Posljednjih nekoliko godina obrađuje, po Amerikancu L. R. G r osenbaugh- u uvedenu u šumarstvu, metodu inventarizacije šuma na osnovu lista s taksacionim informacijama bilo da se radi o populacijama čiji su članovi nejednako veliki dijelovi šuma (sastojina ili drugačije definirani dijelov šuma) ili pojedina stabla. Kod te matematsko-statističke metode pri inventarizaciji šuma dolazi do primjene princip »nejednakosti vjerojatnosti« umjesto ranijeg »jednake vjerojatnosti«. Liste se sastavljaju ili kao tzv. »a priori« (prethodno sastavljene liste) ili kao »a posteriori« liste. Liste sadrže neke taksacione informacije o svim članovima dotične populacije koji su u određenom odnosu prema traženim informacijama. Na temelju takvih lista odabire se uzorak po principu nejednake vjerojatnosti. Na članovima tog uzorka izvrši se terenska (egzaktna) izmjera željenih parametara koja vodi do izjednačenja (korekture) tabelarnih informacija u listama. Poželjno je da se područja stratificiraju i da se za svako stratificirano područje izradi zasebna lista. Kao rezultat, u listama imamo sume potrebnih informacija (drvna masa, prirast itd.) za određeni stratum. Želio bih u daljnjem ukratko predočiti obje metode tj. inventarizaciju s listama »a priori« te s listama »a posteriori« sastavljenim. II Pri upotrebi lista sastavljenih »a priori« imamo posla s iskazom informacija kao što su površine, procijenjene drvne mase ili parametri koji su u određenom odnosu s drvnom masom kao što su visina stabala, sastojinski sklop ili prikladni produkti navedenih veličina. Taj je iskaz sastavljen prije izmjere uzorka. |