DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1971 str. 40     <-- 40 -->        PDF

XXI vijek Globalno upravljanje naučno-teh- Odgajanje razumnih bića za obavničkim
progresom na naučnoj os- ljanje nekvalificiranog rada. Keminovi.
Lansiranje automatskih sta- ja regulira procese starenja. Autonica
u pravcu drugih zvijezda i kon- matizacija će dovesti do pojave rotakti
sa vanzemaljskim civilizaci- bota za domaće poslove. Pretvara jama.
Ljudski gradovi na Mjesecu nje jednih elemenata u druge o-
i drugim planetarna. Industrijska mogućiti će da se prestane s ekseksploatacija
prirodnih bogatstava ploatacijom podzemnih ruda. Na
drugih planeta. Upravljanje gravi- Mjesecu je osnovana stalna kolonitacijom.
Potpuna mehanizacija ne- ja koja održava redovan saobraćaj
stvaralačkih profesija. Pretvaranje sa Zemljom. Stalna baza na Marsu
čovječanstva u stvaralački kolektiv. i čovjekov let na Jupiterove sateli-
Upravljanje klimom. Sintetički ži- te. Ekspedicije na druge planetne
vot. Početak letova k drugim pla- sisteme ekipa koje se nalaze u stanetnim
sistemima. nju dugotrajnog umjetnog sna.


Obje te prognoze predviđaju i 1970. godinu. Pošto je ta godina već prošla,
možemo donekle ocijeniti početni stupanj pouzdanosti. Sintetični klorofil još
nije dobiven. Iskrcavanje čovjeka na Mjesecu ostvareno, točno mašinsko prevađanje
s jezika na jezik nije itd.


U publikaciji M. Becker : Zur Methodik und Zuverlässigkeit langfristiger
Holzbedarfsprognosen (Metodika i pouzdanost dugoročnih prognoza za potrošnju
drva), Hamburg, 1971. (Mitteilungen der Bundesforschungsanastalt
für Forst und Holzwirtschaft Nr. 8), pisac iscrpno (163 str.) razrađuje problematiku
dugoročnih prognoza potrošnje drveta (1. Osnovno, 2. Pregled postojećih
dugoročnih prognoza, 3. Statistički podaci kao osnova, 4. »Erklärende
Variablen« inicirajuće varijable, 5. Informacije koje usmjeravaju budućnost,


6. Rezultati). U dodatku je sistematizirana 81 prognaza za potrošnju drva, od
toga 26 od internacionalne organizacije FAO. Primjer: FAO/ECE European
Timber Trends and Prospects, Ženeva 1953, područje: Evropa bez SSSR, s Turskom;
drvarstvo (Holzvirtschaft), prognoza 10 g. do 1960. g. Iscrpna analiza
trendova u područjima upotrebe drva. Ekstrapolacija uz alternativne pretpostavke
o razvoju brutto socijalnog produkta i relativnih cijena drvu«.
Koliko mi je poznato, jedna od najnovijih prognoza o potrošnji drva je
edicija Heinrich Ollmann: Der Holzverbrauch der Bundesrepublik
Deutschland Prognose der Entwicklung bis 1980. (Mitteilungen der Bundesanstalt
für Forst und Holzwirtschaft, Reinbek) Hamburg 1971. Na osnovu prognoze
broja pučanstva i bruto društvenog proizvoda te dosadašnjeg razvoja
potrošnje drva uz uzimanje u obzir i raznih drugih važnijih faktora, prognozira
se potrošnja za rudno drvo, stupove, pragove, rezanu građu, šperovano
drvo, vlaknatice, iverice, papir i ljepenku. Dosadašnji razvoj potrošnje prikazan
je grafički i izjednačen ili pravcem y = a + bx ili funkcijom y = a +
= b lOgx, gdje je x uglavnom prihod stanovništva a y potrošnja po stanovniku
(ili 1000 stanovnika).


Premda su Ollmannove prognoze samo za Saveznu republiku Njemačku,
one su interesantne i za cijelu Evropu pa i za nas. Iznosim stoga završnu tabelu
Ollmannove studije:


Usporedimo malo prognoziranje naučnih dostignuća s jedne i stručnih
s druge strane. Naučni pronalasci su više manje ipak skokovi ti, ovise i o momentanim
impulzima ljudskog genija. Vremensko prognoziranje njihovo stoga
je teže i nesigurnije. Naprotiv, prognoziranje npr. potrošnje papira do te i te