DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1971 str. 46 <-- 46 --> PDF |
koliko klonova, koji su u uvjetima rasadnika superiorniji u rastu i obliku debla u odnosu na talijanske klonove 1-214 i 1-262. INDIJA Uzgoj topola je zasada u stadiju eksperimentiranja. Postavljaju se klonski testovi s hibridnim topolama na području Uttar Pradesh-a i Zap. Bengala, kako bi se ispitala ekonomičnost njihovog uzgoja. U klonskim testovima se ispituju talijanski klonovi 1-488, 1-214, 1-15 i 1-30, te jedan klon P. deltoides. Od prirode dolaze slijedeće vrste topola, koje imaju ekonomsko značenje: P. ciliata, P. euphratica, P. alba i P. nigra, koja je naturalizirana u Jammu i Kašmiru. Na području Kašmira ima 3.550 ha plantaža vrba. Vrste stablastih vrba s kojima se vrši plantažiranje su: S. alba, S. fragilis i S. alba var. calva. Sadi se 1000 biljaka po hektaru. Do sada još nije rađeno na selekciji i oplemenjivanju topola i vrba. IRAN Plantažiranje topola je u začetku. Unazad tri godine stvorena je kolekcija od 80 klonova topola iz selekcije Aigeiros, 60 klonova iz sekcije Leuce i 20 klonova iz roda Salix, koji se ispituju u uvjetima rasadnika. Radovi na oplemenjivanju i selekciji vrba i topola još nisu započeti. ITALIJA O talijanskom topolarstvu je kod nas mnogo pisano pa bih stoga ovdje htio istaći samo najnovije podatke s kojima raspolažem. Do II svj. rata povr šine pod topolama iznosile su 70.000 ha, da bi 1962. godine dostigle površinu od 200.000 ha, od čega 50.000 ha u drvoredima. Oplemenjivanje topola u Italiji je započeo G. Jacomett i 1923. godine, da bi kroz 10 godina rada stvorio vrijednu kolekciju od 490 klonova topola. 1938. godine je osnovan Institut u Casale Monferato, koji je u kratko vrijeme pod vodstvom svog prvog direktora G. Piccarola i suradnika, selekcionirao nekoliko vrijednih klonova: 1-28, 1-92, 1-214, 1-262, 1-455, 1-476, 1-488 itd., koji su se pokazali otpornim na Pollaecia elegans. Radovi u Institutu na polju primjenjene genetike imaju za cilj dobivanje novih klonova topola od ekonomskog značenja uz pomoć induciranih mutacija. Od nekoliko stotina hiljada proizvedenih sijanaca, selekcionirano je oko 2.000 klonova koji se testiraju na terenu, a od kojih će u komercijalne svrhe biti upotrebljivo samo nekoliko. Osim radova na oplemenjivanju topola, u Institutu se, također, radi na usavršavanju tehnike uzgoja topola, istražuju se mogućnosti kontrole plantaža i kultura od štetnih utjecaja patogenih mikroorganizama i insekata te na kooperaciji sa privatnicima u podizanju topolovih nasada. U 1964. godini u plantažama sjeverne Italije posjeklo se oko 4 miliona m3 topolovog drveta u vrijednosti od 20 miliona USA dolara. U 1963. godini prvi puta je na topolama u Italiji primjećen napad gljivice Marssonina brunnea, koja je u većoj ili manjoj mjeri napala većinu klonova kultiviranih u Italiji. Napad spomenute gljive uzrokovao je pad prosječnog prirasta u kulturama topola za oko 16%. Osobito jak napad primjećen je na klonovima: 1-488, 1-262, B 2F, CBD itd. i to naročito u klimatima pogodnim 320 |