DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1971 str. 48 <-- 48 --> PDF |
KANADA U ukupnoj količini tehničkog drveta listača topole su zastupljene sa 54°/o. Od prirode dolazi 8 vrsta topola: P. tremuloides, P. grandidentata, P. deltoides, P. deltoides var. occidentalis, P. balsamifera, P. trichocarpa, P. acuminata i P. augustifolia. Unutarvrsna varijabilnost i introgresija, uz brzi rast, ranu cvatnju te mogućnost vegetativnog razmnožavanja, čini spomenute vrste topola prikladnim za uspješno oplemenjivanje. Plantaže te intenzivne kulture topola u Kanadi datiraju unazad nekoliko desetljeća. Oplemenjivanje topola nije organizirano na nacionalnom nivou, već postoji više lokalnih programa za oplemenjivanje topola. a) Quebec. Prvi hibridi, koje je uzgojio Schreiner, testirani su s obzirom na rezistentnost na patogene mikroorganizme te s obzirom na otpornost na studen. Osnovano je 13 klonskih testova unutar kojih je ranije selekcionirano 5 klonova koji su dali zadovoljavajuće rezultate. Ti klonovi su uključeni u nove klonske testove. Od 1968. godine se intenzivno radi na novom programu oplemenjivanja topola. Radovi su koncentrirani na rješavanju slijedećih problema: selekcija u prirodnim populacijama, kontrolirana hibridizacija, introdukcija egzota (vrsta i hibrida), umnožavanje reprodukcionog materijala, opažanja u rasadnicima, postavljanje i praćenje komparativnih testova u plantažama i arboretumima. U ovom programu oplemenjivanja posebna pažnja se poklanja hibridima P. balsamifera sa vrstama topola iz sekcije Aigeiros. b) Ontario. Radove na oplemenjivanju topola započeo je C. Heimburger 1935. godine. U svojim radovima na oplemenjivanju topola rukovodio se idejama, da proizvede hibride topola iz sekcije Leuce, koji će imati dobru sposobnost zakorjenjivanja putem reznica. Najbolji rezultati su dobiveni iz kombinacija križanja: P. alba x P. sieboldii. Hibridi P. alba x P. grandidentata, i P. alba x P. davidiana pokazuju nešto slabije rezultate, dok su hibridi iz kombinacije križanja P. alba x P. tremuloides dali najlošije rezultate. Potomstvo iz kombinacije križanja P. canescens x (P. alba x P. grandidentata) bilo je s obzirom na mnoga svojstva ekstremno heterogeno. Također se radi sada na kontroliranoj hibridizaciji P. tremuloides x P. tremula i P. tremuloides x P. sieboldii. Svrha toga je da se uzgoje hibridi pogodni za hladne krajeve provivincije. Radi se također na hibridizaciji topola iz sekcije Leuce s topolama iz sekcije Aigeiros i Tacamahaca, kako bi se dobili klonovi s dobrom sposobnošću zakorijenjivanja. Spontani hibridi između P. balsamifera x P. deltoides = P. jackii, pokazuju zadovoljavajući rast na sjevernim rubovima areala P. deltoides. c) Prairie, četiri introducirane vrste topola: P. tristis, P. sonquarica (jedan ne registrirani varijetet sličan P. berolinensis, ali je otporan na Septoritamusiva) P. simonii i P. lauurifolia križani su s P. deltoides i lokalnim balzamastim topolama. d) B. Kolumbija. Rad je koncentriran na oplemenjivanje P. trichocarpa, koja je ekonomski najvažnija vrsta topola u Britanskoj Kolumbiji, te na introdukciji hibrida P. deltoides. MAĐARSKA Uzgoj topola i vrba u Mađarskoj je od naročitog interesa. Da bi se plantažiranje topola i vrba moglo s uspjehom odvijati, izvršene su slijedeće predradnje: 322 |