DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1971 str. 51 <-- 51 --> PDF |
se poklanja hibridima između P. nigra i P. trichocarpa, za koje se smatra da će se odlikovati bujnim rastom i povećanom rezistentnošću. Na oplemenjivanju stablastih vrsta vrba najviše se do sada radilo na Univerzitetu u Munchenu. Najbolji rezultati su dobiveni povratnim križanjem S. x rubens sa S. alba. U SR Njemačkoj se podiže »Populetum« za umjereno područje Evrope. PAKISTAN Od topola i vrba koje imaju ekonomski značaj od prirode dolaze: P. euphratica, P. nigra i S. tetrasperma. Za sada u Pakistanu ne postoje veće površine pod plantažama topola i vrba. Od 1960. godine radi se na introdukciji hibridnih topola, koje su još uvijek u stadiju eksperimentiranja. Iz Argentine je 1968. godine introduciran reprodukcioni materijal nekoliko klonova stablastih vrba S. x argentinensis. Oplemenjivanje topola je uglavnom koncentrirano na sekciju Turanga i to na autohtonu Populus euphratica. Mali broj primjeraka ove vrste iziskuje potrebu generativnog razmnožavanja selekcioniranih plus stabala, uzgoj biljaka u rasadniku te vegetativno razmnožavanje selekcioniranih plus varijanata. To je potrebno i iz razloga što se postojeći primjerci spomenute vrste u prirodnim populacijama odlikuju zakrivljenim deblom koje se u većini slučajeva rašlja. Oplemenjivanje, s obzirom na oblik debla, je zbog toga od osobite važnosti. Podvrste iz sekcije Turanga taksonomski su vrlo slične. P. euphratica, pa će biti interesantno kao partneri za hibridizaciju kako sa P. euphratica tako i sa topolama iz sekcije Aigeiros. U sekciji Leucoides unazad tri godine počeli su radovi na selekciji i oplemenjivanju P. ciliata. RUMUNJSKA Rumunjska se nalazi u klimatskom optimumu za bijele i crne topole kao i za stablaste vrbe. Prirodnih sastojina, plantaža i kultura topola i vrba ima 140.000 ha, ne računajući površine pod P. tremula. Godišnje se plantažira topola i vrba oko 5.000 ha. Rumunjska raspolaže vrlo vrijednim genofondom topola i vrba sadržanom u desecima milijona primjeraka stabala u prirodnim populacijama P. tremula, P. alba, P. nigra, S. alba i S. fragilis. Ako se ovom genofondu doda genofond introduciranih vrsta kao: P. deltoides, P. tremuloides, P. grandidentata i S. nigra, tada se može uočiti solidna baza za oplemenjivaanje vrsta rodova Populus i Salix. Radovi na oplemenjivanju obuhvaćaju rješavanje slijedećih problema: 1. Individualnu selekciju u prirodnim populacijama, introdukciju stranih klonova, njihovo testiranje na terenu u cilju dobivanja uvida u njihovu adaptibilnost na različite stanišne prilike te istraživanja o mogućnostima njihovog direktnog uvođenja u praksu. 2. Selekcija plus varijanta u »Half-sib« i »Full-sib« testovima te testiranje istih na terenu. 3. Testiranje umjetno proizvedenih hibrida topola i vrba te klonska selekcija u hibridnim familijama. 4. Istraživanje mogućnosti dobivanja pozitivnih mutanata putem X i gamma zraka. |