DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1971 str. 53 <-- 53 --> PDF |
MEĐUNARODNI SASTANAK RADNE GRUPE ZA INSEKTE U okviru 14. zasjedanaja Međunarodne komisije za topolu u Bukureštu od 27. IX do 2. X 1971. godine, održan je 6. sastanak ´Radne grupe za insekte i druge štetnike topole. Sudionici na sastanku bili su iz Austrije, Italije, Jugoslavije, SAD, Rumunjske i Turske. Prihvaćen je slijedeći dnevni red: 1. Pregled stanja u nasadima topola i vrba s obzirom na insekte i druge štetnike 2. Štetni insekti od osobita značaja za topole i vrbe koje rastu u poplavnim područjima 3. Novije metode suzbijanja štetnika a. sistemični ineskticidi 1 b) biološko i integralno suzbijanje 4. Ostali poslovi a) Stanje šteta od insekata u Rumunjskoj, promatrano za vrijeme studijske ekskurzije 20.—26. rujna 1971. b) prezentiranje referata < c) međunarodna suradnja 5. Izbor predsjednika i tehničkog sekretara 6. Datum i mjesto slijedećeg sastanka ad 1. Izvještaji pojedinih Nacionalnih komisija zemalja članica pokazuju da su štete od životinja još uvijek znatne, iako se i situacija u tom pogledu, općenito govoreći, nije pogoršala. Pretežni dio šteta čine ksilofagi, dok su insekti defolijatori i oni koji sišu sokove opasni povremeno u nekim područjima. ad 2. Kratku informaciju o tom problemu dao je D. R a d o i (Rumunjska . ad 3. Protiv štetnika topola i vrba još se uvijek ´najviše upotrebljavaju kemijski preparati i to fosforni esteri protiv Učinaka u izbojcima, kori i drvu te minera u lišću (i insekata koji sišu, dok se protiv defolijatora i ksilofaga u vrijeme leženja jaja primjenjuju kontaktni i utrobni insekticidi dugog rezidualnog djelovanja. Upotreba (a često i zloupotreba) ovih insekticida u širokim razmjerima ´dovela je do toga da su mnoge zemlje, po savjetu Svjetske zdravstvene organizacije, zabranile ili strogo ograničile upotrebu DDT-ja, dieldrina, aldrina i drugih kloriranih ugljikovodika dugog rezidualnog djelovanja. Isto je bilo i s nekim sistemicima (na pr. aldicarb i phorate) zbog toksičnosti za ljude te domaće životinje i divljač. Ograđivanje i mehanička ,´zaštita kao i repelenti te razne plastične materije upotrebljavaju se radi sprečavanja šteta od domaćih životinja i divljači. Trovanje (endrinom i alkaloidima ekstrahiranim iz biljke Scilla maritima), hvatanje pomoću zamki i odstreljivanje (su uobičajene metode borbe protiv glodavaca. Biološke metode suzbijanja još nisu u široj upotrebi, iako su komercijalne formulacije Bacillus thuringiensis dale zadovoljavajuće rezultate u borbi protiv defolijatora. Mogućnost suzbijanja gubara, topolinog gubara, topolinog čupavog prelca i nekih drugih ´insekata pomoću virusnih oboljenja proučava se |