DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1971 str. 58     <-- 58 -->        PDF

cftcucna L´đetatuta


STOTA OBLJETNICA KNJIGE V. RACKOGA
»O SJECENJU I GOJENJU ŠUMA«


1.
Zagrebački dnevnik »POZOR« (1) objavio je 1866. god. u broju 194 od 9.
VII poziv Vatroslava Račkoga, »osrednjeg šumara đakovačkog«, na
pretplatu »prve šumarske knjige U hrvatskom jeziku« kao i za potporu da
može »pod tisak 1. svezak što prije«. To je bio poziv mladog entuzijaste Vatroslava
Račkog, rođenog 1842. godine u Fužinama. On je tek dvije godine
prije, tj. 1864. kao đak druge generacije završio Gospodarsko-šumarsko učilište
u Križevcima. Ovaj poziv nije bio Upućen široj javnosti od nepoznatog
radnika, jer je u istom dnevniku br. 70 i 73 iz 1866. godine odnosno u novinama
od 9. t 13. II, bio objavljen članak »Naše šume« u kojem je Rački kritički
iznio problematiku šumskog gospodarstva cijele Hrvatske, tj. Hrvatske, Slavonije
i Dalmacije, kako je u ono vrijeme bilo uobičajeno nazivati područje
današnje Socijalističke republike Hrvatske (tom području nije pripadala Istra).


Potrebu izdavanja »šumarske knjige« Rački u svom pozivu motivira na
slijedeći način: — »Naša književnost kpoče do njeko doba sve više rasti . . . nu
kan da je jednu prevažnu struku znanosti sasvim isključila, a to je »šumarstvo
«. Ova je struka prevažna za naš narod, za (´njegovu trgovinu, obrtnost, a
time za njegovo materijalno blagostanje. Da je tomu tako, vidi se odatle, što
je naša zemaljska vlada ustrojila i oživila gospodarsko-šumarski zavod križevački,
u kojem, hvala bogu, i ja sabrah stručna znanja . . .«


— »Nego šume se sieku, ruše i obaraju, pa na njihovo mjesto treba nove
da sadimo. Ali sve to se (ima na njekom znanstvenom temelju osnivati, a ne
samo u vjetar raditi . . .«
Kasnije će (2), (Iznoseći neke podatke u vezi s osnivanjem šumarskog društva,
navesti i to da je takvim »knjigama« htio ušutkati one koji mišljahu da
nam je jezik neprikladan za knjigu šumaricu«, odnosno da je htio dokazati
kako se i hrvatskim jezikom, a ne samo njemačkim, mogu pisati šumarske
stručne knjige.


Zanimljivo je da ovaj poziv nije bio popraćen bilješkom ili napomenom
da je jedna takva (ili slična) knjiga u pripremi. To više, lito je autor te knjige


(3) Dr B. Š u 1 e k tada bio glavni urednik »POZORA«, a knjiga je u to vrijeme
bila .ako ne već u štampi a ono pripravljena za tisak.
2. I
Trebalo je proteći četiri godine dok se nije pojavila najavljena knjiga, ili
bolje »prvi svezak«, i to pod naslovom »O sječenju i gojenju šuma« (4). Sadržaj
ove knjige Račkoga je slijedeći: