DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1971 str. 59 <-- 59 --> PDF |
Pregovor Str. Uvod . 1. Sječa krupnogorice1. Sječa do gola2. Sječa »do sjemenjaka« 3. »Prebirna« sječa 4. 4. 12. 20. 1. Uzgajanje sitnogoricea) Sječa na glavu (Kopholzbetrieb) b) Kljaštrenje ili okresna sječa (Schneidenwirtschaft) 2. Uzgajanje srednjogorice3. Pretvaranje srednjogorice u sitno i krupnogoricu .. . . 27. 29. 29. 32. 37. 4. Proređivanje šuma 39.—40. (Navodni znakovi kod riječi »do .sjemenjaka« i »prekirna« nalaze se i kod Račkoga). Vidimo da je Rački u ovoj .svojoj knjižici obradio tehniku prirodnog pomlađivanja visokih šuma (krupnogorice), uzgajanja niskih (sitnogorice) i srednjih (srednjogorice) te proređivanje. O »ručnom pomlađivanju šuma« Rački je namjeravao izdati posebnu knjižicu (2. svezak), ali je, mjesto ovoj, dao prednost knjizi »Lučba u šumarstvu« (5). Riječ »lučba« znači »kemija«, ali ova knjiga Račkog i nije kemija jer sadrži »život biljke«, »hraniva biljke«, »popravljanje tla« i »ogoju« odnosno proizvodnju biljaka u rasadniku. Rački je dao prednost knjizi »Lučba . . . « jer je smatrao »da je svaki trud, koga ulažemo za procvjetanje šumarenja, uzaluda i nepotpun ako se prije ne obazriemo na »lučbu«. Lučba je duša šumarstva« (u predgovoru knjige »Lučba u šumarstvu«). »Cienim«, nastavlja dalje u istom predgovoru V. Rački, »da nije dovoljno naučiti hrvatskim šumarom znanost samo mehanički, već trieba jim znati svaki upliv prirode poznavati i protumačiti narav biljke, koju goju i njeguju, treba jim poznavati tlo, na kojem biljka raste, jer bez poznavanja tla svaka je ogoja nemoguća.« Rački je, međutim, i u svojoj »Lučbi . . . « opisao i »ogoju«, odnosno proizvodnju biljaka u rasadnicima, dakle jednu predradnju za ručno podizanje sastojina. Predradnju u kojoj postavlja za sjeme zahtjeve suvremene gnetike, tj. da ono mora biti sabrano s »jakih i zdravih sjemenjaka«. Rački je u knjizi »Lučba u šumarstvu«, u okviru predgovora, naveo motiv koji ga je naveo na pisanje, ali u manje polemičnom tonu nego li je pisao četiri godine prije u navedenim člancima objavljenim 1866. u »Pozoru« U tom predgovoru, datiranom s »U Đakovu na novu godinu 1870.«, Rački piše: »Priznato je, da su šume najveće za sada blago Hrvatskoj i Slavoniji, ovoj Bogom i prirodom toli blagoslovljenoj zemlji. S druge strane valja i to priznati, da se je do sada mnogo radilo, i sada se mnogo radi, kako bi se ovaj izvor blagostanja hrvatske domovine čim više izcrpio; a da se malo mislilo na to, kako bi se taj izvor neiscrpni m (podcrtao O. P.) učinio, t. j . kako da se u hrvatsko-slavonske šume uvede ono razborito gospodarstvo, koje je i dugotrajno izkustvo i ozbiljno nauka utvrdila i preporučila«. I dalje: »Što započeh nacrtom o sječenju i gojenju šuma, razlogu će se tomu svaki domisliti, koj znade, da oboje najdublje zasieca u šumsko gospodarstvo. U ostalom budi dovoljno spomenuti, |