DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1971 str. 62 <-- 62 --> PDF |
Slavko Borojević i Katarina Borojević: GENETIKA. Izdavač: Kulturni centar, Novi Sad 1971. Knjiga ima 456 stranica. Ona obuhvaća, osim predgovora i uvoda, 20 poglavlja. Na kraju je dat popis nekih važnijih priručnika za upoznavanje genetske terminologije i tehnike u genetskim istraživanjima te podaci o ustanovama u kojima se nalaze pojedini časopisi i publikacije iz genetike. Iza toga slijedi registar autora te registar genetskih naziva i pojmova. Na kraju svakog poglavlja dati su zadaci za vježbanje te literatura. Donosimo prikaz pojedinih poglavlja. 1. Organizam i vanjska sredina. U ovom poglavlju autori najprije opisuju vanjsku sredinu kao uslov života organizma, zatim prikazuju zahtjeve organizma prema vanjskoj sredini, gdje se većim dijelom osvrću na stadije razvoja kod biljaka. Dalje je prikazana vanjska sredina kao uzrok varijabilnosti organizma. Kod toga je najprije opisano kompleksno djelovanje faktora sredine, a zatim utjecaj temperature i svjetlosti. Prikazane su i trajnije modifikacije te značaj modifikacija kod uzgoja biljaka i domaćih životinja. 2. Stanica i reprodukcija. Najprije je opisana građa stanice, a zatim stanične diobe (mitoza i mejoza). Iza toga, autori su opisali i oplodnju kod biljaka, životinja i čovjeka. Zatim je prikazan životni ciklus gljiva, razmnožavanje parameciuma te bakterija i bakteriofaga. Kod ovih tumačenja dati su vrlo dobri crteži i fotografije koje pomažu čitaocu za lakše i bolje razumijevanje teksta. 3. Kemijska baza nasljednosti. Autori najprije daju podatke o broju hromosoma te opisuju njihovu morfologiju. Nakon toga prikazan je kemijski sastav jezgre i hromosoma. To je prvi genetski udžbenik kod nas u kojem se tako detaljno nrikazuje dezoksiribonukleinska i ribonukleinska kiselina. 4. Mehanizam nasljeđivanja. U ovom poglavlju autori su prikazali kako se nasljeđuju pojedina svojstva i zakonitosti koje se pri tome manifestiraju. Najprije su opisani klasični eksnerimenti za koje je Mendel dao prvi naučno tumačenje nasljeđivanja. Zatim je na više primjera dato tumačenje dominantnog i intermedijarnog nasljeđivanja i to kod monohibriđnog, dihibridnog. trihribridnog i polihibridnog nasljeđivanja. Na kraju je ODisan način provjeravanja eksperimentalnih podataka. To je prikazano na primjerima, što je vrlo korisno kako za studente tako i za stručnjake koji žele produbiti svoje znanje iz tog područja. 5. Interakcija nasljednih faktora. U ovom poglavlju se dalje razrađuje način nasljeđivanja svojstava i to u slučajevima koji su složeniji, tj. gdje kod formiranja jednog svojstva sudjeluje veći broj gena u međusobnoj interakciji kao i interakciji s faktorima vanjske sredine. Opisano je dobivanje novih svojstava uz interakciju gena. Prikazano je djelovanje komplementarnih i suplementarnih gena, epistatičnih i hipostatičnih gena te inhibitornih gena. Osim slučajeva nasljeđivanja gdje veći broj gena djeluje na jedno svojstvo, prikazane su takve mogućnosti gdje jedan gen utječe na razvoj većeg broja svojstava. Isto tako su prikazane u ovom poglavlju pojave ksenije. 6. Nasljeđivanje vezanih svojstava i crossing over. Kod daljnjeg objašnjenja mehanizma nasljeđivanja opisano je nasljeđivanje vezanih svojstava, tj. onih koja se stalno pojavljuju zajedno kod jednog organizma. U vezi s ovom pojavom je i pojava crossing over-a, koja ima za posljedicu spajanje i razdvajanje vezanih svojstava. Na osnovi frekvencije jednostrukog i dvostrukog crossing over-a moguće je prihvatiti smještaj gena za određena svojstva na pojedinim hromosomima, što su autori i opisali u kratkim crtama. 7. Nasljeđivanje spola i spolno vezanih svojstava. Ovdje su opisani važniji tipovi nasljeđivanja te određivanje spola kod biljaka i kod nižih organizama. Zatim je opisano nastajanje blizanaca. Iza toga su objašnjeni prirodni poremećaji kod spola. Na kraju je prikazano nasljeđivanje spolno vezanih svojstava. 8. Multipli alelizam i imunogenetika. Na primjeru kod vinske mušice prikazana je pojava multiplog alelizma. Iza toga su opisane krvne grupe kod ljudi te njihovo nasljeđivanje. Na kraju je dat opis o transplataciji tkiva i autosterilitetu kod biljaka. 9. Nasljeđivanje kvantitativnih svojstava. Najprije je objašnjen pojam kvantitativnog svojstva, a zatim je na primjerima prikazano kako se kvantitativna svojstva nasljeđuju. Kod kontinuiranosti i diskontinuiranosti variranja svojstva prikazana je uloga major i minor gena te utjecaj vanjske sredine. Nadalje je opisano ađitivno djelovanje gena, dominantnost te transgresijsko cijepanje. Objašnjenje transgresijskog cjepanja je tim važnije budući da je to jedna od najznačajnijih pojava kod dobivanja novih svojstava koje roditelji nisu posjedovali. Isto tako transgresijsko križanje ima značenje kod izučavanja sorata i vrsta budući da su |