DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1971 str. 65 <-- 65 --> PDF |
Kovačević J.: »POLJOPRIVREDNA FITOCENOLOGIJA«, 4 B., S. . 280, si. 45, Zagreb, 1971. Nakladni zavod »Znanje«, a 5 din. U biljnoj proizvodnji, a u najširem srriislu to je i uzgoj šuma na prvom mjestu, spada poznavanje staništa, koje je vrlo složen ekološki kompleks. Stanišna svojstva najadekvatnije nam indiciraju biljne zajednice (fitocenoze). One su kompleksni biološki indikatori koji indiciraju sveukupnost stanišnih svojstava. Beogradski dendrolog i šumarski fitocenolog na jednom mjestu piše: »Mjerenja termometrom, pluvimetrom, pehametrom i drugim instrumentima su dragocjena, ali svaki od instrumenata daje samo detalj staništa kao cjeline. Sintetičkog instrumenta mi nemamo — osim same biljke, radi koje se, u velikom broju slučajeva, i vrše pedološka, meteorološka i drugra proučavanja«. Udžbenik »Poljoprivredna fitocenologija« je prvenstveno namijenjen studentima poljoprivrede. On je praktični poljoprivredni udžbenik. No, on sadrži i teoretsku građu interesantnu kod uzgoja šuma i oblikovanja pejsaža, što je najbolje vidljivo iz pregleda poglavlja koja donosimo: 1. Povijesni pregled smjerova i sistema nauke o vegetaciji, 2. Pregled razvoja fitocenologije u Jugoslaviji, 3. Osnovi fitogeografije, 4. Biljne oblasti zemlje, 5. Biljni svijet Jugoslavije, 6. Morfologija, fitocenoza, 7. Sinekologija poljoprivrednih površina, 8. Alelopatija, 9. Sinekologija rasploda i rasprostranjivanja, 10. Životni oblici, 11. Sinhronologija, 12. Singenetika, 13. Taksonomija, 14. Tehnička snimanja, 15. Opći principi biologije korova, 16. Agroekološki indeksi travnjačkih i korovskih biljnih vrsta, 17. Korovi u odnosu na neka svojstva tla, 18. Metode procjene faza rasta travnjačkih i kOTOvskih biljnih vrsta i 19. Metoda procjena vlage travnjačkih staništa, Poljoprivredno stanište (oranica, voćnjak, vinograd, vrt, travnjaci-livade i pašnjaci) je osnovni instrumentarij biljne proizvodnje. Potrebno je poznavati kakvo je stanište ili praktično tlo, tj. vrijednosti pH, opskrbljenosti tla sa dušikom, strukturu i tekstu tla (ugorenost), termofilnost, heliofilnost i druga svojstva staništa. O svemu navedenom je izneseno, sa teoretskog gledišta i sa praktičnim primjerima, u prvom ove vrste udžbeniku u Jugoslaviji, tj. u »Poljoprivrednoj fitocenologiji «. Na kraju, kao zadnje poglavlje je bibliografski popis 230 knjiga i radova svjetske i domaće literature, koja se od nosi na temu »Poljoprivredna fitocenologija «. Prof. dr Nevenka Plavšić-Gojković Bert Schut: POLULIRIEN IN BOS, STAD EN LANDSCHAP (TOPOLE U ŠUMI, GRADU I KRAJOLIKU). Knjiga je publicirana od holandske fondacije za topole, april 1970. Bert Schut je dobro poznati holandski autor prirodnoslovno-povjesnih publikacija. Po struci je šumar. Knjiga, odnosno, fotoknjiga »Populirien in bos, stad en landschap« najnoviji je autorov rad te vrste. Knjiga ima 118 stranica, a opremljena je vrlo uspjelim fotografijama topola u raznim fazama njihova razvoja, zatim u različitim okolnostima holandskog pejsaža, topola u šumi, u plantažnom uzgoju, zatim u gradovima ili selima te na farmama. Sve fotografije, opisi i tekst ilustriraju veliko značenje topola u životu i pejsažu Holandije. Knjiga obuhvaća osam poglavlja. U prvom poglavlju »Što su topole?« autor, među ostalim, navodi da je produkcija topolovog drva značajna već odavno za mnoge predjele svijeta. Naročito je rado uzgajaju farmeri. Šumarski stručnjaci, prema mišljenju autora, otpočeli su s intenzivnim uzgojem topola, tek zadnjih četrdesetak godina. Od tada se topola u Holandiji unosi svuda vrlo mnogo. Ona se uzgaja ne samo u šumama, već i kod plantažiranja, zatim kao sastavni dio objekata za rekreaciju, kao i u sklopu urbanih površina. Autor želi, stoga, da svojom knjigom dade neposredan prilog dobrom poznavanju topola u svim mogućim uvjetima njihova razvoja, života i upotrebe. U poglavlju »Topole i folklor« prikazani su mnogi izvanredni primjeri značenja topola u životu uopće, a zatim u običajima, ili čak u praznovjerju, različitih evropskih naroda. Primjeri se odnose ne samo na značenje topola u suvremenim običajima pojedinih naroda, već i u običajima i značenju topola u životu naroda davne prošlosti. Poglavlje »Topola kao drvo« obrađuje rod Populus i mogućnosti izbora mnogih oblika i tipova topola koji se, jedni od drugih, razlikuju po vremenu pupanja, po svojoj kori, po boji lišća, itd. Odličnim fotografijama prikazan je, ina dvadesetak stranica, krajolik Holandije kojemu topole daju svojstven ugođaj. To su priobalna područja, novi polderi, pa predjeli Zeeland-a i drugi krajevi Holandije. 339 |