DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1971 str. 65     <-- 65 -->        PDF

Kovačević J.: »POLJOPRIVREDNA
FITOCENOLOGIJA«, 4 B., S. . 280, si. 45,
Zagreb, 1971. Nakladni zavod »Znanje«,
a 5 din. U biljnoj proizvodnji, a u najširem
srriislu to je i uzgoj šuma na prvom
mjestu, spada poznavanje staništa, koje
je vrlo složen ekološki kompleks. Stanišna
svojstva najadekvatnije nam indiciraju
biljne zajednice (fitocenoze). One su
kompleksni biološki indikatori koji indiciraju
sveukupnost stanišnih svojstava.
Beogradski dendrolog i šumarski fitocenolog
na jednom mjestu piše: »Mjerenja
termometrom, pluvimetrom, pehametrom
i drugim instrumentima su dragocjena,
ali svaki od instrumenata daje samo detalj
staništa kao cjeline. Sintetičkog instrumenta
mi nemamo — osim same biljke,
radi koje se, u velikom broju slučajeva,
i vrše pedološka, meteorološka i drugra
proučavanja«.


Udžbenik »Poljoprivredna fitocenologija«
je prvenstveno namijenjen studentima
poljoprivrede. On je praktični poljoprivredni
udžbenik. No, on sadrži i teoretsku
građu interesantnu kod uzgoja šuma i
oblikovanja pejsaža, što je najbolje vidljivo
iz pregleda poglavlja koja donosimo:
1. Povijesni pregled smjerova i sistema
nauke o vegetaciji, 2. Pregled razvoja
fitocenologije u Jugoslaviji, 3. Osnovi fitogeografije,
4. Biljne oblasti zemlje, 5.
Biljni svijet Jugoslavije, 6. Morfologija,
fitocenoza, 7. Sinekologija poljoprivrednih
površina, 8. Alelopatija, 9. Sinekologija
rasploda i rasprostranjivanja, 10. Životni
oblici, 11. Sinhronologija, 12. Singenetika,


13. Taksonomija, 14. Tehnička snimanja,
15. Opći principi biologije korova, 16. Agroekološki
indeksi travnjačkih i korovskih
biljnih vrsta, 17. Korovi u odnosu
na neka svojstva tla, 18. Metode procjene
faza rasta travnjačkih i kOTOvskih biljnih
vrsta i 19. Metoda procjena vlage
travnjačkih staništa,
Poljoprivredno stanište (oranica, voćnjak,
vinograd, vrt, travnjaci-livade i pašnjaci)
je osnovni instrumentarij biljne
proizvodnje. Potrebno je poznavati kakvo
je stanište ili praktično tlo, tj. vrijednosti
pH, opskrbljenosti tla sa dušikom, strukturu
i tekstu tla (ugorenost), termofilnost,
heliofilnost i druga svojstva staništa. O
svemu navedenom je izneseno, sa teoretskog
gledišta i sa praktičnim primjerima,
u prvom ove vrste udžbeniku u Jugoslaviji,
tj. u »Poljoprivrednoj fitocenologiji
«.


Na kraju, kao zadnje poglavlje je bibliografski
popis 230 knjiga i radova
svjetske i domaće literature, koja se od


nosi na temu »Poljoprivredna fitocenologija
«.


Prof. dr Nevenka Plavšić-Gojković


Bert Schut: POLULIRIEN IN BOS,
STAD EN LANDSCHAP (TOPOLE U ŠUMI,
GRADU I KRAJOLIKU). Knjiga je
publicirana od holandske fondacije za topole,
april 1970.


Bert Schut je dobro poznati holandski
autor prirodnoslovno-povjesnih publikacija.
Po struci je šumar. Knjiga, odnosno,
fotoknjiga »Populirien in bos, stad en
landschap« najnoviji je autorov rad te
vrste. Knjiga ima 118 stranica, a opremljena
je vrlo uspjelim fotografijama topola
u raznim fazama njihova razvoja,
zatim u različitim okolnostima holandskog
pejsaža, topola u šumi, u plantažnom
uzgoju, zatim u gradovima ili selima
te na farmama. Sve fotografije, opisi i
tekst ilustriraju veliko značenje topola u
životu i pejsažu Holandije.


Knjiga obuhvaća osam poglavlja. U prvom
poglavlju »Što su topole?« autor,
među ostalim, navodi da je produkcija
topolovog drva značajna već odavno za
mnoge predjele svijeta. Naročito je rado
uzgajaju farmeri.


Šumarski stručnjaci, prema mišljenju
autora, otpočeli su s intenzivnim uzgojem
topola, tek zadnjih četrdesetak godina. Od
tada se topola u Holandiji unosi svuda
vrlo mnogo. Ona se uzgaja ne samo u šumama,
već i kod plantažiranja, zatim kao
sastavni dio objekata za rekreaciju, kao
i u sklopu urbanih površina. Autor želi,
stoga, da svojom knjigom dade neposredan
prilog dobrom poznavanju topola u
svim mogućim uvjetima njihova razvoja,
života i upotrebe.


U poglavlju »Topole i folklor« prikazani
su mnogi izvanredni primjeri značenja
topola u životu uopće, a zatim u običajima,
ili čak u praznovjerju, različitih
evropskih naroda. Primjeri se odnose ne
samo na značenje topola u suvremenim
običajima pojedinih naroda, već i u običajima
i značenju topola u životu naroda
davne prošlosti.


Poglavlje »Topola kao drvo« obrađuje
rod Populus i mogućnosti izbora mnogih
oblika i tipova topola koji se, jedni od
drugih, razlikuju po vremenu pupanja, po
svojoj kori, po boji lišća, itd.


Odličnim fotografijama prikazan je, ina
dvadesetak stranica, krajolik Holandije
kojemu topole daju svojstven ugođaj. To
su priobalna područja, novi polderi, pa
predjeli Zeeland-a i drugi krajevi Holandije.


339