DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1971 str. 68 <-- 68 --> PDF |
Opisuju se različiti tipovi šuma ove pokrajine u kojoj su izabrane eksperimentalne površine za potrebe »Radne grupe za integralnu borbu u boricima Mediterana «. Ova tipično mediteranska pokrajina veoma je pogodna za tu svrhu zbog velike raznolikosti u pogledu tla, klime i vegetacije te prisutnosti raznih štetnika koji često ugrožavaju tamošnje borove šume. G. D e m o 1 i n : Međunarodni ekološki program o borovom četnjaku Thaumatopoea pityocampa Schiff, u pokrajini Mora de Rubielos, 1970. Autor izlaže ekološke osnove na kojima je izrađen međunarodni ekološki program u pokrajini Mora de Rubielos. Ove se osnove sastoje u sumi »indikatora« koji karakteriziraju bilo dinamički potencijal neke populacije borova četnjaka, bilo njegov gradološki stupanj. Ovi elementi, koji zajedno čine »ekološki spektar«, omogućili bi brza istraživanja o budućnosti ili prošlosti neke populacije. R. Montoya: Zona Mora de Rubielos. Opis, programi i radovi izvršeni u 1970. godini. Opisuje se eksperimentalno područje na kojemu djeluje novoosnovana radna grupa te iznose pojedinosti o realiziranim programima u 1970. godini, koji obuhvaćaju proučavanje tla, faune kralješnjaka i biološku kontrolu borova četnjaka. Na kraju se nabrajaju neki novi predatori i paraziti četnjaka, nađeni na ovom području. P. du Merle: Eksperimentalni program biološke borbe protiv borova četnjaka u regiji Mora. Rezultati kampanje 1969—1970. Paraziti vezani na podzemnu fazu ovog defolijatora. Iznose se biološki podaci o nekim parazitima i hiperparazitima četnjaka na eksperimentalnom području Mora. P. Grison: Mikrobiološka borba protiv borova četnjaka. Bacillus thuringiensis Berliner protiv borova četnjaka prvi puta su u Evropi iskušali u prirodnim uvjetima P. Grison i S. Beguin 1953. godine. Od tada su mnogi laboratorijski pokusi u raznim zemljama potvrdili osjetljivost gusjenica borova četnjaka prema raznim sojevima B. thuringiensis. U prirodnim je uvjetima, međutim, takovih pokusa bilo svega petnaestak, a ni oni nisu provedeni na većim površinama. Jedna tabela u članku prikazuje bi´tne karakteristike i rezultate pokusa od 1954. do 1968. godine. Na temelju tih podataka disku+ira se o raznolikosti tehnoloških, bioloških i ekoloških uvjeta koji otežavaju međusobnu komparaciju navedenih pokusa. Da bi se izvršio što je moguće rigorozniji pokus na većim šumskim površinama, »Radna grupa za integralnu borbu« u borovim šumama Sredozemlja nastoji realizirati koordiniranu akciju u trajanju od više godina na (znanstvenoj međunarodnoj osnovi. E. de Bellis i B. Cavalcaselle: Pokusi suzbijanja borova četnjaka tretiranjem iz zraka Bacillus thuringiensis-om. U opisanom je pokusu upotrebljen Thuricide 90 TS, sa 30 bilijuna spora B. thuringiensis po gramu u dozi od 6 kg/ha, rastvorenih u 60 1 vode. Tretiranje je izvršio helikopter tipa »Augusta-Bell 47G2 «, a distribucija preparata bila je kontrolirana na 20 punktova pomoću Petrijevih posuda u kojima je označena površina od 9 cm2 ,za brojanje kapljica. Mortalitet gusjenica varirao je od 62,5 do 99,7%, već prema gustoći kapljica palih na jedinicu površine. A. Ruperez: Metodologija mikrobioloških aplikacija protiv šumskih defolijatora. Autor ističe potrebu programiranja mikrobioloških tretiranja, razmatrajući simultano brojne faktore koji se pojavljuju prilikom poljskog tretiranja. Na temelju jednog primjerka iznosi tok tretiranja Bacillus thuringiensis-om. Analiza tih radova omogućuje orijentaciju o raznim diskutabilnim aspektima koji se pojavljuju u primjeni enitomofagnih klica u borbi protiv borova četnjaka. Na kraju predlaže određenu formu zapisnika za sve specijaliste koji se bave tim poslovima. P. Ceb alios: Sadašnje stanje radova Servisa za zaštitu šuma na šumskim predatorima. Iznosi se pregeld radova na nekim šumskim predatorima u posljednje četiri godine. Spominju se prije svega mravi iz grupe Formica rufa D. Cadahia i A. Insua: Procjenjivanje šteta od borova četnjaka u kulturama Pinus radiata D. Don. Procjenjivanje je izvršeno u jednoj četverogodišnjoj kulturi, umjetno zaraženoj borovim četajakom. Rezultati su pokazali da su gubici u prirastu na najjače zaraženim borovima (3 kolonije gusjenica pa stablu) iznosili 563,55 peseta/ha (cea 125NDin.), a na slabije zaraženim (1 do 2 kolonije po stablu) 310 peseta/ha (cea 69 NDin.). Na temelju ovih podataka izračunati su i ekonomski pragovi tretiranja insekticidima iz aviona i terestričkih aparata. |