DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1971 str. 69 <-- 69 --> PDF |
D. Schwester: Najnovije dostignuća u poznavanju insekata koji uništavaju primorski bor u mediteranskom području Francuske. Iznose se razne hipoteze o glavnim uzrocima propadanja primorskog bora (Pi- nus pinaster) na jugu Francuske. Trenutno je najvjerojatnija od njih ona, preima kojoj je primarni uzrok propadanja štitasta uš Matsucoccus feytaudi. Nakon 3—5 godina njezina štetnog djelovanja neminovno se pojavljuje ugibanje stabala, praćeno pojavom sekundarnih ksilofagnih insekata. U vezi s time, Stanica za šumarska istraživanja u Avinjonu nastoji razviti svoju djelatnost u dva pravca: 1. Za sredozemno područje istražiti i definirati mogućnosti za uspostavljanje nove biološke ravnoteže koja bi omogućila opstanak primorskog bora. 2. Za atlantsko područje Landa definirati i spriječiti opasnost koju može uzrokovati Matsucoccus. F. Rob redo: Prilog poznavanju bioekologije borova savijača i štete koje uzrokuje. Borov savijač napada u Španjolskoj sve autohtone vrste borova, osim Pinus uncinata (= montana), na visinama iznad 1.500 m. P. radiata (= ingisnis), također, je veoma osjetljiv. Autor iznosi neke pojedinosti iz bionornije i etologije ovog štetnika, njegova odnosa prema različitim borovim sastojinama te daje preporuke o načinu suzbijanja štetnika kemijskim sredstvima. P. J. Charles, A. Delobel i J. P. Raimbault: Mikrolepidoptera koji napadaju obični bor u šumi Fonainebleau te prvi podaci o kompleksu parazita borovih savijača Petrova resinella (L.) i Rhyacionia buoliana (Schiff.). Autori iznose listu od 14 vrsta Microlepidoptera koji napadaju iglice, pupove ili mlade izbojke u mladim nasadima običnog bora u šumi Fontainebleau, a zatim slijede neka njihova zapažanja o razvojnom ciklusu, učestalosti i kompleksu parazita gusjenica Petrova resinella i Rhyacionia buoliana. F. R o b r e d o : Sadašnji razvoj borbe protiv borova savijača u Španjolskoj. U Španjolskoj se mnogo radilo na pokusnim suzbijanjima borova savijača (Rhyacionia buoliana Schiff.) od 1962. do 1964. godine. Rezultat je toga jedna nova -metoda koja se sada, zbog svoje djelotvornosti, široko primijenjuje u čitavoj zemlji. Metoda se sastoji u dvokratnom tretiranju 10%-itnim prahom DDT-ja, u količini od 9 kg/ha iz terestričkih aparata ili 15 kg/ha iz aviona u vrijeme pojave leptirića. Poslije nekoliko godina ovakvog suzbijanja u tretiranim se sastojinama prak tički više ne mogu naći štete od savijača. Od kada se ova metoda počela primijenjivati, tretirano je u Španjolskoj više od 33.000 hektara, pretežno šuma običnog bora. J. F. A s t i a s o i E. L e y v a : Prilog poznavanju biologije i metoda borbe protiv Blastophagus-vrsta i male borove pipe (Pissodes notatus F.). Proučavano je ponašanje i biološki ciklus borovih srčikara Blastophagus piniperda L i B. minor Hart, u šumama Sierra de Guadarrama (sjeverno od Madrida). Određivana je distribucija obiju vrsta na deblu prema visini od tla. Utvrđeno je postojanje vremenskog intervala između pojave adultnih oblika i njihova definitivnog ubušivanja u grančice te iskušana efikasnost kemijskog suzbijanja i to: zaprašivanjem u vrijeme izlaska kornjaša iz debala i prskanjem vodenom otopinom l°/o-tnog DDT-ja + 0,5% Lindana prije izlaska kornjaša. Pipa Pissodes notatus proučavana je na području Centralne visoravni. Autore je interesirao biološki ciklus, ponašanje, krivulja pojavljivanja, paraziti i prezimljavanje ovog štetnika. Upozorili su na mogućnost suzoijanja zaprašivanjem koje bi se baziralo na postojanju dvaju godišnjih maksimuma pojavljivanja kornjaša i periodu njihova spolnog dozrijevanja nakon izlaska iz stabala. G. Dusaussoy i C. Geri: Zapažanja o razvoju populacija Diprion pini L. u Fontainebleau-u nakon gradacije 1963— 1964. Poslije masovne invazije borove, osi pilarice (Diprion pini) u šumskim sastojinama pariškog bazena 1963. godine pristupilo se proučavanju populacija u ovoj gradaciji. Rezultati proučavanja su pokazali: — složenost faktora koji određuju pojavu populacija počevši od prijašnjih generacija. Ovo se ^manifestira postojanjem četiriju izlazaka adultnih oblika tijekom godine, kojima odgovaraju četiri potencijalne populacije sastavljene od individua koji su potekli od prijašnjih generacija; jedna te ista generacija u stanju je proizvesti šest raznih populacija ti jekom triju uzastopnih godina; — važnost kontrolnih faktora za male numeričke fluktuacije zapažene u periodu latencije. Moguće je dokazati direktnu koincidenciju dijapauze i parazita sa promjenama u gustoći populacije. P. Cue vas i P. B a chiller: Proučavanje insekata koji nanose štete produkciji češera pinije i metode njihova suzbijanja. |