DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1971 str. 7 <-- 7 --> PDF |
površinom od 5,8 ha ima veću mogućnost da dođe u uzorak nego li sastojina br. 27 sa površinom od 0,7 ha). Imademo li na raspoloženju neke pretprocjene drvnih masa Zj pojedinih sastojina dobivene nekom brzom taksacijom na pr. terestričkom ili fotointerpretacijskom procjenom upotrebom prirasno prihodnih tablica, relaskopijom, formirat ćemo njihove postepene sume (zu + z-,2, zu + za + z;s ) u koloni 7 (dotično 10). Izbor sastojina za uzorak za egzaktnu terestričku izmjeru izvršit će se ždrijebom uz pomoć brojeva 1 do Xz;. Vjerojatnost za pojedinu sastojinu za ulazak u uzorak zavisna je o veličini procijenjene drvne mase pojedinih sastojina. Obzirom na pretprocjenu taj način izbora označujemo sa ppp (prema engleskom: probability proportional to prediction tj. vjerojatnost srazmjerna prethodnoj procjeni). Uspješnost metode zavisi o preciznosti pretprocjena (što manje standardne devijacije). Na ovome mjestu možemo istaknuti i daljnje prednosti opisanih metoda koje dolaze do izražaja kod kombiniranog fotointerpretacijsko-terestričkog rada (površine određene fotogrametrijski, a mase uzorka terestrički), a sastoje se u tome da je olakšano pronalaženje na terenu onih članova (sastojina) kojima će se unutar uzorka odrediti dendrometrijskim metodama drvna masa. Kod metoda gdje se na aerosnimcima lociraju sistematskim redom primjerne kružne plohe, od kojih treba neke pronalaziti na terenu radi egzaktne izmjere mase, može doći i do znatnijih poteškoća u njihovom pronalaženju. Primjenjujući pps metodu, promjenljiva vjerojatnost p-, za neki član (sastojinu) da će ući u uzorak zavisi o površini sastojine Xi Pi = 1) X Ta promjenljiva vjerojatnost vezana uz pojedine članove populacije ulazi i u iznos Y (procjena sume drvnih masa svih sastojina), a prema tome također i u iznos su standardne devijacije iznosa Y. Polazeći od podataka kolone 3 tabele 1 uz neki određeni broj n (= 10) članova uzorka, ždrijebom brojeva 1 do 2 xi dolazi se do tabele 2. Sastojina 29 ulazi dva puta u uzorak, jer se radilo metodom »vraćanja« već ždrijebanih brojeva. Drvne mase y, ždrijebom određenih sastojina izmjerene su redovitim dendrometrijskim metodama. Kolona 4 daje drvne mase po ha. Ti su iznosi Q u rubrici 5 pomnoženi s ukupnom površinom X svih sastojina da bi se dobile pojedinačne procjene (njih 10) sveukupne drvne mase svih 41 sastojina. Kolona 5 sadrži dakle procjene vrijednosti Y na osnovu izmjere pojedinih članova uzorka uz uvjet da svaki takav uzorak čini samo n = 1 član. Prosječni iznos navedenih 10 pojedinačnih procjena Y = 33 143,8 m3. |