DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1971 str. 72 <-- 72 --> PDF |
ključivo od grmlja, pretežno drijena. Racionalno je i korisno po mišljenju autora da se obrast gornjeg sprata dotičnih hrastika, odnosno bukvika reducira na 0,4— 0,6 jed., u tom slučaju drijen obilno rađa plodom i novčani je prihod od takvog gospodarenja znatan. To su potvrdiil autorovi ogledi. Na parceli od 5 ha gazdinstvo je dobilo 9,8 t drijenovog ploda i nostiglo financijski efekat od 490 rubalja čistog prihoda. A. Panov Revue forestiere francaise, br. 1, 1971. Timbal, J.: Application des techniques ecologiques au reboisement en Tunisie (Primjena ekološke tehnike pri pošumljavanju u Tunisu). Svjestan vrijednosti svojih prirodnih bogatstava, Tunis je od dana svoje nezavisnosti poduzeo značajne korake za racionalno korišćenje tih bogatstava. Podjednaka se pažnja poklanja invetariziranju prirodnih šuma i novom pošumljavanju. Šumarski stručnjaci primjenjuju najefikasnije evropske metode podizanja i obnove šuma, ali se služe i vlastitim originalnim metodama koje temelje na točnom poznavanju ekologije staništa. Kad se uzme u obzir da su ta staništa vrlo heterogena i u većini slučajeva za pošumljavanje vrlo teška, moramo odati priznanje stručnjacima te male, nedovoljno razvijene zemlje. Pri izboru vrsta za pošumljavanje dominiraju četinjače (Pinus pinea L., P. maritima Mill, P. halepensis Mill, P. radiata Don, Cupressus sempervirens L.). Od listača zastupljene su brojne vrste eukaliptusa, među kojima su značajnije i perspektivnije: Eucalyptus camaldulensis, E. gomphoceohala, E. maideni i dr. Autor je ipak mišljenja da treba više forsirati četinjače, a to se mišljenie podudara sa jednom od prvih preporuka nedavno osnovanog Instituta za pošumljavanje. Ta preporuka glasi: treba se osjetno reducirati unošenje listača. Guinaudeau, J.: Experimentations sur les sapins dans la region Landaise (Pokusi sa jelom u šumama Landa). Od 1950. ig. francuska naučnoistraživačka služba u šumarstvu bavi se vrlo ozbiljno i sistematski problemom unošenja jele u šume Landa. Poznato je da u tim šumama primorski bor uživa monopol na prostoru od skoro 1,000.000 ha iako su francuski šumari već i ranije naslućivali, a i zagovarali, mogućnost unošenja drugih vrsta četinjača. Ne samo što bi se te vrste (na pojedinim zemljištima, razumije se) mogle pokazati unosnijima; jedna druga činjenica treba biti stalno na pameti: opa snost od požara, insekata i drugih kalamiteta u kojima su čisti borici u većem stupnju izloženi. Jela je među prvim vrstama s kojima se sistematski eksperimentira, ali naravno vrlo je važan izbor samih vrsta jer naša evropska jela skoro ne dolazi u obzir, nego se traže termofilniji i kserofilniji predstavnici toga roda. Slijedeće su vrste pokazale dobre rezultate: Abies cephalonica, A. Nordmaniana i A. concolor. Ima staništa na kojima bolje uspijeva jedna od te tri spomenute vrste, dok na drugima bolje uspijeva druga, odnosno treća. Ima uspjelih ogleda i sa Abies grandis, odnosno sa A. iowiana. Vjerojatno će uspjesi biti očitiji i značajniji kad se pristupi ogledima sa istim vrstama, ali uz predhodno unošenje umjetnog gnojiva na oglednim površinama. Martinot-La garde, P.: Traitedu chene peđoncule dans le Bienwald. (Uzgoj hrasta lužnjaka u Bienwaldu). U dolini Rajne, na nadm. visini od 117— 138 m, nalazi se kompleks od 12.000 ha lužnjakovih šuma čija je ophodnja 200 godina, što predstavlja malo neuobičajenu brojku za pojmove suvremenog evropskog šumarstva. Šumska uprava ima godišnji prihod od licitacija u Bienwaldu prosječno 800 do 1000 DM, dok maksimalna cijena za furnirske trupce doseže 5600 DM. Autor se zadržava na tehnici obnove ovih šuma, smatrajući da njemački kolege zaslužuju da se francuski šumari ugledaju na njih. Pošto periodicitet uroda žira u prosjeku iznosi 5 godina, to se jedne godine sadi (sije) žir, a četiri godine uzastopce pošumljava se sa neš´kolovanim sadnicama. Jedna rodna godina, veli autor, koristi se prve godine direktno, a četiri slijedeće godine indirektno, tj. upotrebom sadnica što potječu od istog uroda. Po Ige, A.: Utilisation du bois dans 1´ embalage. (Upotreba drveta za ambalažu). Rasprostranjeno je mišljenje da se u posljednje vrijeme rapidno smanjuje potražnja vrlo mnogih artikala šumarstva i drvne industrije. Neki čak tvrde da se radi o takvom smanjenju svi h drvnih proizvoda osim celuloznog drveta i panel ploča. Specijalno se upozorava na konkurentsku ekspanziju lagane ambalaže od metala i plastike koju drvo ne može izdržati. Ovo je mišljenje pogrešno. Od 1954. zabilježen je porast upotrebe drveta u tu svrhu i to: u prvim godinama za 4 do 7,5% godišnje, a primjerice u razdoblju 1966—1968. za 22,8»/o Nacionalna industrija drveta mora biti nacistu s tom činje |