DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1971 str. 73 <-- 73 --> PDF |
nicom i ne gubiti iz vida dinamiku razvitka pojedinih industrijskih grana, koje će bez sumnje i dalje trošiti materijal za ambalažu i to po svoj prilici više nego što o čine sada. Na proizvođačima je drvne ambalaže prilagoditi svoju proizvodnju potrebama tih raznih industrija. LESNOJ ŽURNAL, br. 2, 1971. L o n g v i n e n k o, N.: Opyt vyrascivanja kuljtur eli na nezadernovanih vyrubkah bez pođgotovki počv. (Ogled na kulturama smreke na nezakorovljenim sječinama bez pripreme tla). Osmogodišnja redovna opažanja pokazala su da u Čerepovčkom gospodarstvu bolje uspijevaju kulture smreke bez pripreme tla. Ta priprema oduzima sadnicama humus, a u kišnim godinama dolazi do nepoželjnog zadržavanja vode. Evo nekoliko brojki. Bez pripreme se je primilo 65,2°/o sadnica, sa pripremom svega 55,3%. Prosječna je visina osmogodišnjih sadnica u prvom slučaju 66,5 cm, u drugom 46,5 cm. Popov, V.: Klimatipy sosny v kulturan i vozmožnostj perebrski semjan v Arhangeljsku oblast (Klimatipovi bora u šumskim kulturama i mogućnost transpora borovog sjemena u Arhangeljsku oblast). Izdvajanje klimatskih ekotipova običnog bora potrebno je, kako sa bioloških, tako i sa gospodarskih razloga. To su pokazali radovi Toljskog, Fomina i dr. u tzv. geografskim kulturama. Do 1959. bio je ograničen broj kultura, a pogotovo njihovo prodiranje dalje na sjever. Dalje od Leningrada nije ih bilo. Sad ih ima i u Arhangeljskoj oblasti, što dopušta siste matskiju i pouzdaniju usporedbu svih klimatskih ekotipova kojih je za cijeli SSSR izdvojeno dvadeset. M o r o z o v, S.: Vlijanie načaljnoj nerovnosti na ustojčivostj reljsovogo puti (Utjecaj neravnosti tla na stabilitet šumsko idustrijskog kolosjeka). Uz pomoć brojnih formula i ilustrirajući tekst grafikonima i tabelama, autor je pokazao da postoji nekoliko tipova »početnih neravnosti« tla i svaki tip na svoj način utječe na stabilitet šumske željeznice. Pen P., Menzer E. i dr.: Celluloza iz drevesiny listvennicy (Celuloza iz ariševine). Arišu pripada budućnost. Ogromni, dosad neeksploatirani kompleksi sibirskih šuma sastoje se ponajviše iz vrsta: Larix sibirica i Larix dahurica. Nije mala buduća uloga dahurskog ariša i u celuloznoj industriji. Autori ukazuju na pozitivne međusobne korelacije skoro svih mehaničkih svojstava ariševe celuloze. Na bazi »mil hipoteze« autori dolaze do značajnih interpretacija ovog fenomena. Copenko V.: Lesnye kuljture južnih kuriljskih ostrovov (Šumske kulture južnih Kurilskih otoka). Kurilski otoci vrlo su oskudno opisani sa šumarskog stanovišta. Malo kome je poznato da rad šumara nije ovdje beznačajan. Ima uspjelih kultura japanskog ariša i sahalinske smreke. Po autorovom mišljenju, treba ovdje forsirati i jelu koja u pojedinim kulturama otoka već u 33-oj godini postizava volumen od 236,8 m3. Ovaj podatak poklapa se sa podacima japanskih šumara (kulture na otoku Hok- Kajda). A. Panov |