DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1971 str. 75 <-- 75 --> PDF |
Ad 1. — Predsjednik UO. Saveza šumarskih drušava SR Hrvatske inž. A. Mudrovčić je pozdravio učesnike plenuma, a zatim je konstatirao da Plenum ne može donositi pravovaljane zaključke budući nije prisutan dovoljan broj delegata teritorijalnih šumarskih društava. Svoje delegate na Plenum su poslala slijedeća teritorijalna društva: Zagreb, Karlovac, Gospić, N. Gradiška, Kutina, SI. Brod i Našice. Kako su se prisutni delegati složili sa prijedlogom inž. A. Mudrovčića da se, bez obzira na činjenicu što Plenum nema potrebnog kvoruma, pristupi diskusiji u vezi problematike koja je na dnevnom redu, to je skup pristupio diskusiji. DISKUSIJA Inž. A. Mudrovčić je u uvodnoj riječi naglasio da je na sastanku održanom na Snmarskom fakultetu u Zagrebu 24. 6. 71.., gdje je bilo prisutno oko 300 stručnjaka sa područja šumarstva i drvne industrije, došla do izražaja želja svih prisutnih da se kod formiranja nove republičke vlade oformi posebni sekretarijat za šumarstvo i drvnu industriju. Učesnici spomenutog skupa su bili mišljenja da bi se na taj način bolje sagledali problemi šumarstva i drvne industrije SR Hrvatske, tj. da bi problemi vezani za ove dvije privredne grane dobili svoj retman u društvu koji stvarno zaslužuju. Međutim, kod formiranja nove republičke vlade šumarstvo i drvna industrija spadaju pod nadležnost dvaju ministarstava. Svima je logično da je poljoprivreda usko povezana sa prehrambenom industrijom pa da zbog toga moraju spadati u nadležnost istog ministarstva, što nije bio slučaj sa šumarstvom i drvnom industrijom. Na zadnjem sastanku UO. Poslovnog udruženja šumsko privred. organizacija u Zagrebu pokrenuto je ovo pitanje, no kroz diskusiju se nije mogao iskristalizirati jedan jedinstveni stav. Bilo je mišljenja da nebi bilo dobro da je šumarstvo u zajedničkom sekretarijatu sa drvnom industrijom, i to iz razloga što se predpostavljalo da bi drvna industrija vršila u tom slučaju pritisak na šumarstvo u cilju dobivanja sredstava potrebnih za modernizaciju, a izraženo je mišljenje da bi bilo najbolje kada bi šumarstvo imalo svoj poseban sekretarijat. Zbog svega ovoga UO. Saveza inž. i tehn. šumarstva i drvne industrije Hrvatske je bio mišljenja da je ova -problematika u tolikoj mjeri interesantna, da zaslužuje pažnju da se stavi na dnevni red Plenuma, kako bi se ha taj način čulo mišljenje struke koje bi se eventualno resnektiralo kod formiranja nove republičke vlade. Inž. A. Mudrovčić je obavjestio prisutne o prijedlogu nacrta ustavnog amandmana u šumarstvu podnesenog od strane Poslovnog udruženja šumarsko privrednih organizacija u Zagrebu. Inž. O. Ž.unko se interesirao da li delegati šumarskih društava imaju ovlaštenje od svojih društava da u njihovo ime iznose mišljenje po ovom pitanju? Iz kasnije diskusije se moglo razabrati da je jedino u šumarskom društvu Gospić povedena predhodna diskusija u vezi ove problematike te da delegati spomenutog društva mogu govoriti u ime svojih članova. Inž. I. Knežević je govorio o važnosti sudjelovanja stručnjaka iz šumarstva i drvne industrije kod planiranja novih i proširenja starih drvno-industrijskih pogona kako bi se izbjegli pritisci na pojačanu sječu šuma. Inž. S. Bevelakva je u svojoj diskusiji naglasio da se na području Sum. gospodarstva »J. Kozarac« — Nova Gradiška sječe onoliko koliko je propisano gospodarskim osnovama. Inž. M. Novaković je napomenuo da je šteta što zaključci sa sastanka predstavnika šumarstva i drvne industrije, koji je održan na Fakultetu, nisu još do sada sastavljeni. Nadalje, kod formiranja odvojenih ministarstava za šumarstvo i drvnu industriju nitko ne zna tko je od struke konzultiran. Rasprave u vezi ovoga problema su sada post-festum pa su tim nezgodnije kada niti ne znamo kakve će ingerencije imati nova ministarstva. Osvrnuo se na diskusiju inž. I. Kneževića i inž. S. Bevelakve i naglasio da ni jedno šumsko gospodarstvo na području SR Hrvatske ne sječe više nego što propisuje etat. Šumarstvu se često prigovara da sječe više nego je propisano, iz razloga što dohodak u šumarstvu ovisi u velikoj mjeri od realiziranog etata, moglo bi se reći limitiran je etatom. Ovakve diskusije mogu izazvati vrlo neugodne posljedice za šumarstvo kao orivrednu granu. Predlaže, da se na jednom od slijedećih Plenuma ili pak na predstojećem sindikalnom sastanku u Karlovcu razmotre vrlo aktualni problemi šumarstva, a to su: 1. Problemi rente u šumarstvu. 2. Problem osnovne organizacije -udruženog rada u šumarstvu. Inž. I. Mrzljak se osvrnuo na sastanak održan na Šumarskom fakultetu u Zagrebu za kojeg smatra da je došao nešto prekasno, no da je bio vrlo koristan. Smatra, da bi takvih sastanaka, na kojima bi sudjelovali predstavnici šumarstva i drvne industrije, u buduće trebalo biti više. Danas, kada je svakom postalo jasno kolike 349 |