DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1971 str. 112     <-- 112 -->        PDF

cftcana Stcuctia litetatuta


TABLICE ZA UREĐIVANJE ŠUMA


FOREST MANAGEMENT TABLES by G. J. HAMILTON, M sc and


J. M. CHRISTIE, Forestry Commision Booklet No 34, London — Her
Majesty´s Stationery Office 1971.
To su TABLICE ZA UREĐIVANJE ŠUMA koje su izradili i publicirali


R. T. BRADLEY, J. M. CHRISTIE i D. R. JOHNSTON godine 1966. u engleskim
mjerama. Ovogodišnje novo izdanje je dopunjeno i prerađeno na metrički
sistem što su učinili G. J. HAMILTON i J. M. CHRISTIE. Knjiga ima
201 stranicu, 75 tabela, 5 priloga i 30 grafikona. Podijeljena je u četiri poglavlja:
I Sistem prihodnih razreda na temelju prirasnog potencijala;


II Kontrola proreda;


III Predviđanje (procjena) produkcije;


IV Prihodne tablice;


V Prilozi.


I Sistem prihodnih razreda na temelju prirasnog potencijala


Englezi su definirali prihodne razrede po poprečnom dobnom prirastu
u dobi njegove kulminacije uzevši kao donju granicu 4, a kao gornju 30 m3/na
godišnje. Npr. sastojina prihodnog razreda 14 ima maksimalni poprečni
godišnji prirast oko 14 mVha, tj. veći od 13 ali manji od 15 ms/na. Raspon
prihodnih razreda je 2 m3 pa se prema tome razlikuju ovi razredi: 4, 6, 8,
10, 12, 14, 16, 18 itd. sve do 30.


Najproduktivnija je Abies grandis koja pripada tridesetom produktivnom
razredu.


Slika 1 prikazuje prihodne razrede za sitkansku smreku. S obzirom na
to da postoji dobar odnos između visine dominantnih stabala i sveukupne
produkcije neke sastojine, postoji mogućnost da se izbjegne mjerenje sveukupnog
prirasta. Mjesto njega mjeri se visina dominantnih stabala, zatim
se ova pretvori u sveukupnu produkciju koja će se potom podijeliti odgovarajućom
starošću i tako dobiti poprečni godišnji prirast. U knjizi su navedene
krivulje visina dominantnih stabala s naznakom prihodnih razreda.
Pomoću visine dominantnih stabala odmah se očitava prihodni razred za
ove vrste drveća: Pinus sylvestris; Pinus nigra var. maritima; Pinus contorta;
Picea sitchensis; Picea abies; Larix decidua; Larix kaempferi; Larix x eurolepis;
Pseudotsuga menziesii; Tsuga heterophylla; Thuja plicata; Chamaecyparis
lawsoniana; Abies grandis; Abies procera; Quercus robur / petraea;
Fagus sylvatica; Acer pseudoplatanus; Fraxinus excelsior / Betula pubescens,


B. pendula; Populus x euramericana.


ŠUMARSKI LIST 11-12/1971 str. 113     <-- 113 -->        PDF

II Kontrola proreda


Režim proreda se osniva uglavnom na tri faktora. To su intenzitet
proreda, turnus proreda i tip proreda.


Proredama se siječe 70°/o od maksimalnog poprečnog godišnjeg prirasta
što će reći 70°/o od prihodnog razreda. Prema tome godišnji prihod proreda
neke sastojine — koja pripada 10-prihodnom razredu — iznosit će 7 m3/ha.
Evo tabele o godišnjem prihodu proreda za pojedine prihodne razrede:


Prihodni razred 4 6 8 10 12 14 16 18 20 22
Godišnji prihod
prorede u m3/ha 2.8 4.2 5.6 7.0 8.4 9.8 11.2 12.6 14.0 15.4
Prihodni razred 24 26 28 30
Godišnji prihod
prorede u m3/ha 16.8 18.2 19.6 21.0


Turnus proreda ovisi o prihodnom razredu i ostalim faktorima. Multiplikacijom
broja godina turnusa i godišnjeg prihoda prorede dobiva se
ukupni prihod proreda za određeni turnus.


U pogledu tipa prorede primjenjuju se najviše kombinirane prorede.
Početa k proreda zavisi o vrsti drveća i prihodnom razredu a naznačen
je na grafikonima, odnosno u tabeli 1.




ŠUMARSKI LIST 11-12/1971 str. 114     <-- 114 -->        PDF

Normalne dobi prvih proreda


Tabela 1


Vrste drveća 30 28 26 24 22 20 18 16 14 12 10 8 6 4


prihodni razred


Pinus sylvestris _ _ _ _ _ _ _ _ 21 23 25 29 33 40


Pinus nigra var.
maritima — — — — — 18 19 20 21 23 25 28 33 —


Pinus contorta _ _ _ _ _ _ _ _ 19 21 23 26 31 40


Picea sitchensis — — — 18 18 19 20 21 22 24 26 29 33 —


Picea abies — — — — 20 21 22 23 24 26 28 31 35 —


Larix decidua — — — — — — — — — 18 20 22 26 32


Larix kaemferi,
Larix x eurolepis — — — — — — — 14 15 17 19 22 26
Pseudotsuga


menziesii — — — 16 17 17 18 19 21 23 25 — — —


Tsuga heterophylla — — — 19 20 21 22 24 26 28 — — — —
Thuja plicata,
Chamaecypariš — — — 21 22 23 24 26 28 30 — — — —
lawsoniana


Abies grandis 19 20 20 21 21 22 23 24 25 — — — — —


Abies procera — — — — 22 23 25 27 29 31 — — — —
Quercus robur J
petraea — — — — — — — — — — — 24 28 35


Fagus sylvatica __________ 26 29 32 37


Acer pseudoplatanus /
Fraxinus excelsior J
Betula pubescens / B.
pendula _________ 14 15 17 20 24


Populus x
euroamericana — — — — — — — — — — — — — —


No početak prorjeđivanja može se odrediti okularno uz pomoć tablice
br. 2 u kojoj su navedene temeljnice u m2/ha za određene vrste drveća i
visine dominantnih stabala.


Kad u sastojini određene vrste konkretna temeljnica premaši temeljnicu,
navedenu u tablici br. 2, za određenu visinu dominantnih stabala, krajnje
je vrijeme da se započne proredama.




ŠUMARSKI LIST 11-12/1971 str. 115     <-- 115 -->        PDF

Temeljnica u m2/ha prije proreda u potpuno obraslim sastojinama


Tabela 2


Visina dominantnih stabala u metrima
Vrsta drveća 10 12 14 16 18 20 22 24 26 28 30
Pinus silvestris 26 26 27 30 32 35 38 40 43 46 —
PinusPinus
nigra var.
contorta
maritima 34
33
34
31
33
31
33
30
33
30
34
31
35
31
36
32
37
33
39
34


Picea sithensis 33 34 34 35 35 36 37 38 39 40 42
Picea abies 33 33 34 35 36 38 40 42 44 46 49
Larix decidua 23 22 22 22 23 24 25 27 28 30 —
Larix kaempferi, Larix x eurolepis 22 22 23 23 24 24 25 27 28 29 —
Pseudotsuga menziesii
Tsuga heterophylla
Thuja plicataAbies grandisAbies procera
Quercus robur / petraeaFagus sylvatica
28
32



24
20
28
34
49
39
45
23
20
28
35
50
39
46
23
22
29
36
51
39
46
23
23
30
36
53
39
47
23
25
31
36
55
39
4S
24
27
32
37
57
39
49
24
29
34
38
60
40
51
25
31
35
38
63
42
52
26
33
37
39
66
43
54

35
40
40
70
45


37
Acer pseudoplatanus J
Fraxinus excelsior /
Betula pubescens / B. pendula 16 15 17 19 22 26 30 34 — — —


Kontrol a proreda vrši se pomoću temeljnice na bazi specijalnih
tablica koje su izrađene za naprijed spomenute vrste drveća. U tim tablicama
navedeni su, za različite prihodne razrede i za različite starosti, godišnji
prihodi prorede izraženi temeljnicom u m2/ha.


Evo takve tablice za Picea sitchensis i za najbolji prihodni razred koji
je označen brojem 24.


Temeljnica u m2/ha
Starost koj; a se može Broj tarife
proredom posjeći


15 2,40 18
20 3,02 23
25 2,16 28
30 1,76 32
35 1,53 36
40 1,33 39
45 1,07 42
50 0,86 45
55 0,70 47
60




ŠUMARSKI LIST 11-12/1971 str. 116     <-- 116 -->        PDF

Početak proreda za Picea sitchensis predviđa se na 24-tom prihodnom
razredu u dobi od 18 godina. U 20-toj godini predviđeno je da se proredom
može godišnje posjeći 3,02 m2/ha, što znači uz turnus prorede od 5 godina
15,1 mVha.


III Procjena reprodukcije


Procjena produkcije obavlja se pomoću posebnih tablica u kojima je za
pojedine vrste drveća i odgovarajuće prirodne razrede naznačen godišnji
prihod prorede i drvna masa na panju za različite starosti. Evo primjera za
Picea sitchensis za 24. prihodni razred.


Godišnji prihod Drvna masa glavne
Starost Srednji p. p. prorede u sastojine u
cm m-Vha m-Vha


20 14 14,4 170
25 17 14,4 240
30 21 14,4 320
35 26 14,4 390
40 30 14,4 450
45 34 14,4 500


Uz turnus prorede od 5 godina proredom bi se sjeklo u 24. prihodnom
razredu 72 m:!/ha. To je oko 15% manje od iznosa koji se normalno računom
dobiva. Razlog leži u koeficijentu sigurnosti.


Tabela 3
Sveukup.
Prihodi pro-
Glavna sastojina poslije proreda proreda dukcija Prirast
u m3/ha u mVha


Starost Broj
stab.
Dominantna
visina
m
Srednjip.
p.
cm
Temeljnica
m2
Drvnamasaiznad7 cm
Temeljnica
iznad
7 cm m3
Tečajni
godišnji
u mVha
Poprečni
dobni
u m-Vha
10 3342 5.9 7.7 15.4 32 0 32 16.8 3.2
15 2510 9.9 11.5 26.3 96 39 135 24.8 9.0
20 1365 14.1 15.5 25.8 157 84 279 31.4 14.0
25 875 18.2 20.5 28.8 242 84 448 34.5 17.9
30 625 22.0 25.4 31.7 333 84 624 34.4 20.8
35 477 25.3 30.2 34.1 417 84 791 32.1 22.6
40 383 28.2 34.6 36.0 487 82 944 28.8 23.6
45 324 30.6 38.6 37.9 549 72 1079 25.4 24.0
50 285 32.7 42.2 39.9 606 63 1198 22.4 24.0
55
60
258
238
34.4
36.0
45.4
48.2
41.8
43.5
656
701
54
47
1302
1395
19,7
17.2
23.7
23.2
65 223 37.3 50.6 44.9 739 42 1475 14.9 22.7
70 211 38.5 52.7 46.0 770 38 1544 13.0 22.1
75
80
201
193
39.5
40.3
54.6
56.3
47.2
48.1
797
818
34
31
1605
1657
11,4
9.6
21.4
20.7




ŠUMARSKI LIST 11-12/1971 str. 117     <-- 117 -->        PDF

Ilustracije radi navodimo ovdje u skraćenom opsegu normalnu prirasno-
prihodnu tablicu za Picea sitchensis, 24. prihodni razred. Svi podaci odnose
se na 1 ha (tablica 3).


Takve prihodne tablice izrađene su za sve naprijed navedene vrste drveća
koje dolaze u Velikoj Britaniji.


Ova je knjiga rezultat moderne dendrometrije i novog uređivanja šuma
koje se razvilo u Velikoj Britaniji. Svima onima koji se bave uzgajanjem
šuma, dendrometrijom i uređivanjem šuma ova će knjiga dobro poslužiti.


Prof. dr Dušan Klepac