DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1971 str. 12 <-- 12 --> PDF |
UDK 634.0.651.2(497.13-16) ISTRAŽIVANJA RELATIVNE DIFERENCIJALNE RENTE U EKONOMSKIM ŠUMAMA GORSKOG KOTARA1) Dr UROš GOLUBOVIć, dipl. ing. šumarstva UVOD U šumarstvu se, kao i u nekim drugim oblastima i granama naše privrede, sve više vodi računa o uvjetima privređivanja. Samim tim se i sve više postavljaju i preispituju i ona pitanja za koja se smatralo da su bila riješena u prošlosti, ili da su djelomično riješena ili pak nisu ni rješavana pa danas predstavljaju ozbiljnu teškoću u novonastalim (tržišnim) uvjetima privređivanja. Jedno je od takvih pitanja, posebno u šumsko-privrednim organizacijama, i diferencijalna renta (plodnosti i položaja). Nju bi, po našem mišljenju, trebalo istražiti, a onda njezinu namjenu riješiti ekonomskom politikom teritorijalno-političkih zajednica ili normativnim aktima radnih organizacija. Imajući na umu važnost toga problema za šumsko gospodarstvo, odlučili smo da ga pokušamo istražiti u ekonomskim šumama Gorskog kotara. Ukoliko nam to uspije — proširili bismo istraživanja i na naša druga šumska područja. Problemom renta su se, osim politekonomista, bavili i mnogi drugi autori, ali više s teoretsko-didaktičkog, a manje s aplikativnog stanovišta (B a k arić, Kraljić, Plavšić, Potočić i dr.) što nam — bar metodološki — kada ga želimo istražiti u šumsko-privrednim organizacijama, čini određene teškoće. Kralji ć se doduše tim problemom i aplikativno bavio u administrativnom sistemu upravljanja narodnom privredom, kada je uz pomoć induktivne i deduktivne metode izračunavao rentu za šume SR Hrvatske (20). Pri tome je on imao lakše uvjete zato što su u administrativnom sistemu cijene pojedinih proizvoda bile određene, a induktivne cijene bilo je opravdano kalkulirati prema prosječnim uvjetima plodnosti. Međutim smatramo da bi to sada bilo teže učiniti, jer bi se individualne cijene trebale temeljiti na društveno potrebnim najnepovoljnijim uvjetima plodnosti koje priznaje tržište, a te je uvjete vrlo teško objektivno izabrati. Zahvaljujući izvornim radovima Marxa , kao i radovima navedenih autora, nemamo poteškoća u čistoći shvaćanja pojmova o rentama. Stoga se nadamo da nam problem nije teško uočiti, da ga je moguće u šumsko-privred ]) U naslovu studije smo upotrijebili izraz »relativna renta« zato što se naša istraživanja ne odnose na šume svijeta, našeg tržišta, odnosno teritorijalno-političke zajednice (države), nego samo na šume jednog šumskog gospodarstva. Ako utvrđivanje rente ima šire društveno (državno) značenje zbog npr. porezne politike, onda takva renta nema relativno nego pravo značenje. No ako se ona utvrđuje za jednu šumsko-privrednu oblast, ili šumsko-privredno područje, ili pak jedno šumsko gospodarstvo, onda takva renta ima relativno značenje. To stoga što se odnosi na površinu koja je bila predmet istraživanja na kojoj su utvrđene relativne razlike u kojima su sadržani i rentovni elementi (21). 364 |