DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1971 str. 16     <-- 16 -->        PDF

znači isto što i odricanje nagrađivanja prema rezultatima rada. A to, drugim
riječima, znači i nijekanje osnovnog principa socijalističkog društva — što
oi bilo neodrživo.


CILJ ISTRAŽIVANJA


Sredstva za proizvodnju u socijalizmu su u pravilu vlasništvo cijele
društvene zajednice. Ona su dana samo na upravljanje radnim organizacijama.
Osnovno načelo takvog sistema je raspodjela prema rezultatima rada.
Da bi se to načelo moglo realizirati — rad svake radne organizacije, radne
jedinice i svakog pojedinca mora biti mjerljiv, a ako to nije, treba ga učiniti
mjerljivim — da bi se uistinu realiziralo to jedino stimulativno načelo raspodjele
koje je socijalističko društvo postavilo.


Međutim, postavlja se pitanje — kako to načelo realizirati u šumsko-
privrednim organizacijama, u njihovim radnim jedinicama i s obzirom na
pojedince koji izvode u pravilu iste radove, ali u potpuno različitim uvjetima.


Neke su šumske sastojine na boljim, a neke na lošijim staništima, neke
su bliže javnim komunikacijama i tržištima a druge su udaljenije. Nadalje,
neke su otvorenije i s većom i kvalitetnijom drvnom masom po jedinici
površine, dok su druge zatvorene, s malom drvnom masom po hektaru,
nepovoljne strukture i nepovoljnog odnosa sortimenata u drvnoj masi,
nepovoljnim omjerom smjese, zatim nepovoljnim naslijeđenim načinom
gospodarenja šumama itd. Postavlja se, dakle, pitanje kako u tako raznovrsnim
uvjetima privređivanja dovesti radne jedinice, a tim i sve pojedince
na jednom šumskom području u jednaki polazni položaj; kako eliminirati
sve ono što nije zasluga ili krivnja pojedinih radnih jedinica određenog
šumskog područja, odnosno kako im izjednačiti uvjete privređivanja da bi
njihovi rezultati rada bili mjerljivi i da bi se raspodjela mogla vršiti prema
rezultatima rada, a ne prema naslijeđenim uvjetima privređivanja?


U cilju rješavanja toga pitanja pristupili smo istraživanjima u gospodarskim
šumama Gorskog kotara. Za istraživanja smo odabrali gospodarske
šume Gorskog kotara koje su organizirane u devet šumarija, a pripadaju
šumskom gospodarstvu Delnice. Te su šumarije prikazane na si. 3 (Skrad,
Ravna Gora, Mrkopalj, Delnice, Fužine, Crni Lug, Gerovo, Tršće i Prezid),
a obuhvaćaju najvrednije gorskokotarske šume jele i bukve kao i mješovite
šume jele s bukvom.


Osnovni cilj tih istraživanja je da utvrdimo razlike između uvjeta privređivanja
navedenih šumarija, koje su posljedica različitih prosječnih plodnosti
(boniteta) staništa i različitih prosječnih udaljenosti od potrošača
(tržišta), što ukazuje na diferencijalnu rentu plodnosti i položaja.


OPIS GLAVNIH KARAKTERISTIKA ŠUMA GORSKOG KOTARA
U KOJIMA SU PROVEDENA ISTRAŽIVANJA


Gorski kotar je šumovita zaravan s prosječnom nadmorskom visinom
od 750 m. On predstavlja ekonomsku cijelinu na površini od cea 230.000 ha
s razvijenim, dosta ujednačenim i intenzivnim gospodarenjem šumama, kao
i značajnom tradicijom u primarnoj preradi drva. S geografskog stanovišta
Gorski kotar je poseban fenomen, jer — kao kraška zaravan — čini vododjelnicu
između Crnog i Jadranskog mora — a njegove vode pretežno teku