DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1971 str. 16 <-- 16 --> PDF |
znači isto što i odricanje nagrađivanja prema rezultatima rada. A to, drugim riječima, znači i nijekanje osnovnog principa socijalističkog društva — što oi bilo neodrživo. CILJ ISTRAŽIVANJA Sredstva za proizvodnju u socijalizmu su u pravilu vlasništvo cijele društvene zajednice. Ona su dana samo na upravljanje radnim organizacijama. Osnovno načelo takvog sistema je raspodjela prema rezultatima rada. Da bi se to načelo moglo realizirati — rad svake radne organizacije, radne jedinice i svakog pojedinca mora biti mjerljiv, a ako to nije, treba ga učiniti mjerljivim — da bi se uistinu realiziralo to jedino stimulativno načelo raspodjele koje je socijalističko društvo postavilo. Međutim, postavlja se pitanje — kako to načelo realizirati u šumsko- privrednim organizacijama, u njihovim radnim jedinicama i s obzirom na pojedince koji izvode u pravilu iste radove, ali u potpuno različitim uvjetima. Neke su šumske sastojine na boljim, a neke na lošijim staništima, neke su bliže javnim komunikacijama i tržištima a druge su udaljenije. Nadalje, neke su otvorenije i s većom i kvalitetnijom drvnom masom po jedinici površine, dok su druge zatvorene, s malom drvnom masom po hektaru, nepovoljne strukture i nepovoljnog odnosa sortimenata u drvnoj masi, nepovoljnim omjerom smjese, zatim nepovoljnim naslijeđenim načinom gospodarenja šumama itd. Postavlja se, dakle, pitanje kako u tako raznovrsnim uvjetima privređivanja dovesti radne jedinice, a tim i sve pojedince na jednom šumskom području u jednaki polazni položaj; kako eliminirati sve ono što nije zasluga ili krivnja pojedinih radnih jedinica određenog šumskog područja, odnosno kako im izjednačiti uvjete privređivanja da bi njihovi rezultati rada bili mjerljivi i da bi se raspodjela mogla vršiti prema rezultatima rada, a ne prema naslijeđenim uvjetima privređivanja? U cilju rješavanja toga pitanja pristupili smo istraživanjima u gospodarskim šumama Gorskog kotara. Za istraživanja smo odabrali gospodarske šume Gorskog kotara koje su organizirane u devet šumarija, a pripadaju šumskom gospodarstvu Delnice. Te su šumarije prikazane na si. 3 (Skrad, Ravna Gora, Mrkopalj, Delnice, Fužine, Crni Lug, Gerovo, Tršće i Prezid), a obuhvaćaju najvrednije gorskokotarske šume jele i bukve kao i mješovite šume jele s bukvom. Osnovni cilj tih istraživanja je da utvrdimo razlike između uvjeta privređivanja navedenih šumarija, koje su posljedica različitih prosječnih plodnosti (boniteta) staništa i različitih prosječnih udaljenosti od potrošača (tržišta), što ukazuje na diferencijalnu rentu plodnosti i položaja. OPIS GLAVNIH KARAKTERISTIKA ŠUMA GORSKOG KOTARA U KOJIMA SU PROVEDENA ISTRAŽIVANJA Gorski kotar je šumovita zaravan s prosječnom nadmorskom visinom od 750 m. On predstavlja ekonomsku cijelinu na površini od cea 230.000 ha s razvijenim, dosta ujednačenim i intenzivnim gospodarenjem šumama, kao i značajnom tradicijom u primarnoj preradi drva. S geografskog stanovišta Gorski kotar je poseban fenomen, jer — kao kraška zaravan — čini vododjelnicu između Crnog i Jadranskog mora — a njegove vode pretežno teku |