DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1971 str. 17 <-- 17 --> PDF |
u Crno more, pa time — prema H or vat u (15), on dijeli geomorfološki, klimatski i vegetacijski dva različita svijeta. Naročit primjer te prirodne fenomenalnosti — prema B 1 a š k o v i ć u (2) — je 296 km dugačka Kupa. Ona izvire u sklopu Risnjaka, na visini od 313 m ispod Kupjačkog vrha (715 m) kod sela Razloge, samo 27 km daleko od Jadrana. Sa svojim izvorištem, nadzemnim i podzemnim riječjem Kupa se približava jadranskoj obali čak na 10—15 km, a ipak joj voda otječe u 1.150 km daleko Crno more. Upravo je iz tih i drugih razloga zaravan Gorskog kotara — više nego naši drugi šumski predjeli — istraživana i to kako sa petrografskog, pedološkog, biljno-sociološkog, šumsko-uzgojnog i šumsko-uređajnog, šumsko-eksploatacionog i zaštitnog (Androić ,Anić, Bertovie, Bojanin, Cestar, Dekani ć, Emrović, Glava č, Horvat, Klepac, Martinović, Miletić, Neugebauer — Ćirić — Živković, Spaić, Š a far, Ugrenović, Tomašević, Vajda i dr.) tako i sa šumsko- ekonomskog stanovišta (P 1 a v š i ć, G o 1 u b o v i ć). Ta nam okolnost uvelike olakšava i provedbu ovih istraživanja. Osim toga, poznavanjem klimatskih prilika koje su definirane srednjom godišnjom temperaturom zraka (8:)C), srednjom godišnjom količinom oborina (2.000 mm), Langovim kišnim faktorom (250), najvećom i najmanjom srednjom mjesečnom temperaturom (cea +17«C i —2,4´C), apsolutnim minimumom temperature (—22 do —25UC), kao i poznavanje uzgojnih prilika itd. — omogućilo nam je da zaključimo kako se radi na cijelom istraživanom području o potpuno prirodnim i ekonomski vrlo vrijednim šumama bukve i jele, jele s rebračom i bukve s rebračom koje pripadaju, prema Horvatu , biljnim zajednicama Fagetum croaticum abietetosum Horv., Blechno-Abietetum Horv. i Blechno- Fagetum Horv. Ali kako smo naša istraživanja ograničili samo na šume Šumskog gospodarstva Delnice — to ćemo pobliže opisati samo šume toga gospodarstva, odnosno devet gorskokotarskih šumarija u kojima je jela — u neprekinutom šumskom kompleksu — najviše zastupljena i po kojoj je taj kraj i najviše poznat. Ukupna površina Šumskog gospodarstva Delnice iznosi 109.374 ha. Od te površine pod prebornim šumama se nalazi 66.266 ha, pod jednodobnim 8.721 ha, a pod niskim šumama 6.682 ha. Ukupna obrasla površina gospodarstva iznosi 81.669 ha. Neobrasla površina iznosi 7.705, a neuređenih šuma, prema podacima gospodarstva, ima 20.000 ha. Ukupna površina gorskokotarskih istraživanih šumarija iznosi 61.556,11 ha, od čega se 56.786,82 ha nalazi pod prebornim šumama, a 4.769,29 ha su neobrasle površine. Od ukupne obrasle površine, pod jelovim prebornim šumama s omjerom smjese jele u sastojini od 0.4 do 1.0 i na I do V bonitetnom razredu staništa — nalazi se 42.649 ha. Međutim, vrijedne jelove sastojine I do III bonitetnog razreda i omjera smjese od 0.4 do 1.0 jele u sastojini — nalaze se samo na 37.630 ha površine. One uglavnom i predstavljaju akumulativne šume navedenog gospodarstva, dok ostale imaju više zaštitnu funkciju. Ukupna drvna masa tog gospodarstva iznosi 21,874.295 m3, od čega otpada na drvnu masu četinjača 13,146.114 m3 ili 60,1% a na drvnu masu listača 8,728,181 m3 ili 39,9%. Ukupni godišnji prirast drvne mase na području gospodarstva iznosi 450.341 m3, a to je u prosjeku oko 2% od ukupne drvne mase na kojoj je nastao. To zadovoljava, ako se uzmu u obzir i de |