DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1971 str. 27     <-- 27 -->        PDF

Već smo ranije istakli da smo u tabeli 4. prikazali ukupne realizirane
drvne mase po vrstama drva i godinama za razdoblje 1964—1968. godine u
istraživanim šumarijama. Iz tih drvnih masa rezultiraju zajedničke sortimentne
tablice koje smo prikazali u tabeli 5. Iz tabele 5. se vidi da je u
navedenom vremenskom razdoblju realizirano u prosjeku 0,9% jelovih i
1,2% bukovih furnirskih trupaca, 0,3% jelovih i 2,8% bukovih trupaca za
ljuštenje, kao i 43,6% jelovih i 12,9% bukovih pilanskih trupaca kvalitete
K (kladarski), I i II klase od ukupne korisne (iskorišćene) drvne mase.
Navedeni postoci odnose se na cea 1,540.000 m8 korisne drvne mase i to
cea 970.000 m3 jelovine i 570.000 m3 bukovine. Pomoću tih zajedničkih sortimentnih
tablica razvrstana je ukupna drvna masa (drvna zaliha) pojedinih
istraživanih šumarija (tab. 6.). Zbog toga smatramo da postoji objektivno
mjerilo kojim su uspoređene istraživane šumarije, odnosno tim zajedničkim
nazivnikom su im objektivirani kvalitetni uvjeti privređivanja sa stanovišta
sortimentne strukture sastojina. Također smatramo da ih objektiviraju
i zajedničke cijene (tab. 7.) pojedinih sortimenata kojima su izmnožene
drvne mase u tabeli 6. i utvrđena njihova ukupna vrijednost po šumarijama
(tab. 8.). Primijenjena metoda je ispravna, što se zaključuje po iznosu
srednjih kvalitetnih brojeva u tabeli 8, koji su u svim istraživanim šumarijama
isti i iznose 194 dinara za jelu i 128 din/m3 za bukvu. To dolazi otuda
što je Fluryjevi m i našim istraživanjima (9, 30) utvrđeno da visine
stabala za pojedine vrste drveća — uz druge jednake uvjete — ne utječu
na postotni odnos sortimenata u korisnoj drvnoj masi. Prema tome količina
drvne mase po hektaru ne utječe na srednje kvalitetne brojeve, nego samo
njezina kvaliteta i jedinične cijene sortimenata, što je u našim istraživanjima
zajedničko za sve istraživane šumarije, odnosno bonitetne razrede
staništa. Ali budući da bolji bonitetni razredi staništa daju veće količine i


— s obzirom na vrste drva — bolju kvalitetu prirasta, to onda nastaju
znatne razlike u njegovoj vrijednosti po jedinici površine.
Ako se pogleda tabela 9. i slika 2, onda se vidi da prosječna vrijednost
godišnjeg prirasta jele i bukve u šumama šumarije Gerovo iznosi 980 din/ha.
Ta vrijednost, kako je istaknuto, predstavlja i njegovu prosječnu tržišnu
cijenu, a ona rezultira iz prosječne kvalitetne strukture sastojina i količine
prirasta po hektaru. Pretpostavili smo da ta vrijednost može odgovarati cijeni
proizvodnje prirasta u šumama šumarije Gerovo, u kojoj je osigurana reprodukcija.
U šumariji Skrad vrijednost prirasta iznosi 985 din/ha. Razlika
između vrijednosti tih prirasta, koja iznosi 5 đin/ha, čini našu relativnu diferencijalnu
rentu plodnosti. U šumama šumarije Crni Lug je prosječna
vrijednost prirasta 1.556 din/ha. Isto tako i ovdje razlika između vrijednosti
prirasta koja iznosi 576 din/ha, čini relativna diferencijalna renta plodnosti.


Kad bi se radilo o industriji, to bi onda bio ekstraprofit, a ovako je
to relativna renta koja nastaje — uz jednako utrošena sredstva po ha —
kao posljedica boljih bonitetnih razreda staništa tih sastojina i prema tome
različite produktivnosti rada.


2) Rezultate istraživanja relativne diferencijalne rente položaja (prijevoza),
kako smo istakli, donosimo u tabeli 22. i na grafičkom prikazu si. 6.
Međutim, da bi se mogli povezanije promatrati ti rezultati — potrebno je
prethodno analizirati rezultate donesene u tabeli 21, koji su također prikazani
i na si. 6. Iz te tabele i slike se vidi, da je u prosjeku najveća udalje


379