DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1971 str. 29     <-- 29 -->        PDF

1.000 ha površine, a ipak te dvije šumarije imaju manju relativnu diferencijalnu
rentu položaja od šumarije Delnice. Iz tabele 22. se vidi da šumarija
Ravna Gora ostvaruje 6,90 din/toni, a šumarija Fužine 9,68 din/toni relativne
diferencijalne rente položaja, iako te šumarije imaju više prometnica
na 1.000 ha površine od šumarije Delnice. Taj podatak, zapravo, govori da
je razvijenost putne mreže na nekoj površini — koja se mjeri prosječnom
udaljenošću privlačenja drvne mase od panja do glavne prometnice (puta,
pomoćnog stovarišta) i gdje se i počinje formirati relativna diferencijalna
renta položaja — daleko važnija od navedene gustoće koja može biti skoncentrirana
samo u pojedinim šumskim predjelima.
U tabeli 12. i na si. 5. smo donijeli te prosječne udaljenosti privlačenja
(»šlajsa«) drvne mase. Iz tih se podataka vidi da šumarija Prezid privlači
drvnu masu s prosječne udaljenosti od 1.150 m, šumarija Tršće sa prosječne
udaljenosti od 650 m, a šumarija Delnice sa 850 m. Navedene npr. dvije
šumarije (Ravna Gora i Fužine) privlače drvnu masu sa prosječnih udaljenosti
od 750 i 800 m, odnosno s manjih udaljenosti — uključujući i šumariju
Tršće — od šumarije Delnice, iako ova ostvaruje najveću relativnu
diferencijalnu rentu položaja. Znači tu je odlučna i struktura drvne mase
po vrstama drva i sortimentima koji se privlače. Prema tabeli 13., one šumarije
koje imaju povoljniju strukturu po vrstama drva (jela) i sortimentima
(oblo drvo), i uz veće prosječne udaljenosti privlačenja i još k tome ako
privlače po povoljnijem terenu — mogu ostvarivati relativnu diferencijalnu
rentu položaja. Ako se pogledaju podaci u tabelama 14 do 19, može se vidjeti,
s obzirom na odnos vrsta (jela, bukva) i sortimenata (oblo, prostorno), da
je upravo takva situacija u šumariji Delnice.


No, naprijed smo istakli i to da relativnu diferencijalnu rentu položaja


— iako ona počinje nastajati u fazi privlačenja drvne mase — nismo iz već
navedenih razloga računali u toj radnoj operaciji, nego prilikom prijevoza
drvne mase od pomoćnog stovarišta do potrošača (tržišta), koji može biti
na različitim udaljenostima. Te udaljenosti, doduše, mogu biti promjenljive,
ali one ne nastaju tako naglo i tako brzo, tim prije što 1 km šumske ceste
— ovisno o terenu — košta od 300.000 do 400.000 N. dinara, koje iznose nije
lako stvoriti. I pri prijevozu drvne mase od pomoćnog stovarišta do potrošača
(tržišta), pored udaljenosti na koju se ona prevozi — odlučna je i
struktura te drvne mase po vrstama drva i sortimentima, jer im je težina
po 1 m´i ili prostornom metru različita.
Iz tabele 14. se vidi da je šumarija Prezid ukupno realizirala u razdoblju
1966—1970. godine 103.647 m3 drvne mase, od čega oko 60% jelovine (smrekovine)
i 40% bukovine.


Šumarija Tršće je u tom razdoblju realizirala 74.716 m´ drvne mase,
odnosno oko 50% jelovine i 50% bukovine, a šumarija Delnice 185.353 ms
od čega oko 71% jelovine, a 29% bukovine, šumarija Prezid je od navedene
drvne mase, prema tabelama 15 do 19, prevezla 44.490 tona na prosječnu
udaljenost od oko 18 km, 9.980 tona na prosječnu udaljenost od 56 km,


7.034 tone na prosječnu udaljenost od 142 km i 21.816 tona realizirala na
pomoćnom stovarištu. Šumarija Tršće je u navedenom razdoblju prevezla
34.514 tona na prosječnu udaljenost od oko 19 km, 11.207 tona na prosječnu
udaljenost od 65 km i 2.501 tonu na prosječnu udaljenost od 130 km, dok
je 13.933 tone realizirala na pomoćnom stovarištu. Za razliku od tih, šuma