DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1971 str. 31     <-- 31 -->        PDF

Na istraživanoj površini izgrađeno je ukupno 1.044,7 km prometnica,
od čega 50 km željeznica, 273,9 km javnih putova I, II i III reda i 720,8 km
šumskih prometnica. Na 1.000 ha površine otpada 16,2 km prometnica (bez
željeznice), iz čega se može zaključiti da su te šume ne samo otvorene, nego
da se i njima intenzivno gospodari.


Rezultati istraživanja su pokazali da šumarija Gerovo ne ostvaruje relativnu
diferencijalnu rentu plodnosti. Zbog ograničenosti šuma i potreba društva
za drvom — ta šumarija ima najmanju prosječnu tržišnu vrijednost
prirasta koju smo izjednačili s cijenom godišnje proizvodnje drvne mase
iskoriščivanja šuma po ha. Sve druge šumarije, u odnosu na ovu, imaju
određene iznose navedenih renta koje su posljedica različitih stanišnih prilika
istraživanih sastojina, odnosno različite produktivnosti jednakog rada.


Najmanju relativnu diferencijalnu rentu plodnosti ostvaruje šumarija
Skrad i to 5 din/ha, a najveću šumarija Crni Lug, kod koje ta renta iznosi
576 din/ha godišnje iil 115,2 puta više od šumarije Skrad. Ostale istraživane
šumarije se, prema tabeli 10. i si. 2, nalaze između navedenih iznosa i to:
šumarija Tršće 194 din/ha, šumarija Mrkopalj 329 din/ha, šumarija Fužine
336 din/ha, šumarija Prezid 344 din/ha, šumarija Delnice 408 din/ha i šumarija
Ravna Gora 439 din/ha.


Za razliku od tih navedenih rezultata — relativnu diferencijalnu rentu
položaja (prijevoza) ne ostvaruje šumarija Prezid. Najmanju relativnu diferencijalnu
rentu položaja ostvaruje šumarija Tršće i to 0,02 din/toni, a najveću
šumarija Delnice kod koje relativna diferencijalna renta položaja (prijevoza)
iznosi 10,04 din/toni. Manji iznos od ove šumarije ostvaruje šumarija
Fužine (9,68 din/toni), zatim šumarija Ravna Gora (6,90 din/toni), nadalje
šumarija Crni Lug (6,57 din/toni) i šumarija Mrkopalj (3,74 din/toni), te
šumarija Skrad (1,85 din/toni) (tab. 22. i si. 6.).


Kako se iz navedenih podataka vidi — iako struktura po vrstama drva
i sortimentima djeluje na veličinu i jedne (plodnosti) i druge (položaja —
prijevoza) istraživane rente, te iako na obje utječu društvene potrebe za
drvom — ova je posljednja skoro isključivo posljedica udaljenosti prevozadrvne mase od pomoćnog stovarišta do potrošača (tržišta).


U cilju izjednačavanja uvjeta privređivanja sa stanovišta istraživanih
renta i u cilju provedbe stimulativne raspodjele dohotka, te osobnih dohodaka
prema rezultatima rada — predlažemo da se samoupravnim sporazumom
ekonomskih jedinica (šumarija) udruže ostvarena sredstva od renta
i da se, na istoj samoupravnoj osnovi, njihovom preraspodjelomosigura razvojna politika šumskog gospodarstva kao cjeline. U interesu svih
i pojedinačno svake ekonomske jedinice, pa i svakog pojedinca, smatramo
da bi ovu — rekli bismo osjetljivu — materiju trebalo regulirati i Statutom
šumskog gospodarstva.


Nadalje smatramo da je dati prijedlog osnovan, tim prije što nije moguće
provesti tako idealnu organizaciju ekonomskih jedinica (šumarija) da
bi imale podjednake površine, podjednake bonitetne razrede staništa, zatim
podjednake drvne mase, omjere smjesa vrsta drveća, putnu mrežu na 1.000
ha površine, odnosno udaljenosti od tržišta i si. On je u interesu svih pojedinaca,
zatim ekonomskih jedinica i Šumskog gospodarstva kao cjeline,
u kome se ti interesi objedinjuju.


383