DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1971 str. 4     <-- 4 -->        PDF

mistima područje šumske proizvodnje ne izgleda atraktivno kao industrijska
i poljoprivredna proizvodnja pa se njome i ne bave (niti je poznaju).1 Cak
ni sam Mark s nije ekonomici šumske proizvodnje posvetio više pažnje,
a kamoli da se upusti u vlastito istraživanje tih problema, nego se više pozivao
na kameralistu K i r h o f f a.2 No utoliko više su proučavali to područje
šumarski stručnjaci i utvrđivali, oslanjajući se na momentano važeću
ekonomsku teoriju, pojedine osobenosti te proizvodnje pokušavajući im dati
određenu teorijsku podlogu odnosno objašnjenje^ Međutim, neki su od
tih problema izbili u prvi plan u zemljama socijalističkog društvenog poretka
pa od vremena na vrijeme zatalasaju šumarske stručne i privredne
krugove, već prema tome kako se mijenjaju sistemi privređivanja i s time
u vezi i društveni odnosi u neposrednoj proizvodnji. To su, naročito u nas,
različita poimanja o formiranju cijene drveta, o višku vrijednosti u šumskoj
proizvodnji odnosno o problemu raspodjele dohotka, o rezultatima sadašnjeg
i prošlog rada itd. Budući da se tu radi o osnovnim pitanjima iz područja
političke ekonomije, dakle o kategorijama političke ekonomije, potrebno je
prvenstveno upravo to raščistiti, kako bi se moglo u dnevnim praktičnim
pitanjima krenuti sigurnije naprijed.


Kao jedan prilog u raščišćavanju i jasnijem poimanju tih osnovnih kategorija
treba smatrati i političko ekonomsku analizu Bar thine formule.


PREDMET RASPRAVE


Za Barthinu formulu saznala je šumarska stručna javnost 1914. godine,
kada je u šumarskom listu objavljen prijevod članka iz »Erdeszeti Lapok«,
šum. inženjera šandora Barthe, pod naslovom: »Njekoliko riječi


o izpravnom izračunavanju cijene na panju«. Članak je preveo šum. savjetnik
D. P o 1 a č e k.4
Prema prijevodu članka, Bartha piše: »Za vrijeme moje dvadeset i tri
godišnje prakse izkusio sam da moji drugovi stručnjaci izračunavaju cijenudrva na panju na razne načine.


Jedni ju izračunavaju tako, da ponajprije pomnoženjem cijele prodajnecijene sa odgovarajućim kamatnjakom izračunaju kamate i poduzetničkudobit te tako dobiveni rezultat ujedno sa svim troškovima odbiju od prodajne,
dotično tržištne cijene.


Drugi opet računaju uloženu glavnicu i poduzetničku dobit iz prodajnecijene tekar nakon odbitka faktično nastalih troškova od prodajne cijene,
odnosno tržištne cijene.«


Na pitanje što je to cijena na panju Bartha kaže da je to: ... »iznos
kojega mora prodavaoc dobiti za prodaji namijenjenu drvnu zalihu u šumi


i Više o tome vidi: Ekonomika, šumarska, Šumarska enciklopedija, svezak I,
str. 335.


2 »Proizvodnja drveta razlikuje se od većine ostalih proizvodnja uglavnom
time što u njoj prirodna snaga samostalno djeluje i, podmlađujući se od prirode,
ne treba ljudske snage ni snage kapitala. Uostalom, čak i tamo gdje se šume
umjetno podmlađuju, utrošak ljudskog rada i kapitala veoma je malen prema
djelovanju prirodnih sila«, K. Marks, Kapital II dio, izdanje Kulture 1947., lat.,
str. 202.


s Mnoge osobenosti šumarske ekonomike su veoma uspješno obrađene u radu
dr J. K ö s 11 e r, Kapitalismus und Forstwirtschaft, Neudamm 1928.


i Šumarski list 1914. godine, str. 431—437.


356