DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1971 str. 6     <-- 6 -->        PDF

Ti su operati ... »pohranjeni u odeljenju za uređivanje šuma u Sarajevu,
što dokazuje, da su te formule bile poznate dotičnom činovniku već u ono
vrijeme.«


Za istu veličinu, koja je do tada nosila naziv »cijena drva u šumi na
panju«, ovdje srećemo i naziv »šumska taksa«. Ujedno se saznaje da su
se tim postupkom šumarski stručnjaci služili i prije nego što je objavljena
Barthina formula. Sam Bartha napominje u svom članku iz 1914. god. da se
tim postupkom računala »cijena drva na panju« i tijekom njegovih dvadesettri
godina službovanja, tj. još u 19. vijeku.


Između dva rata razvila se u stručnoj štampi živahna rasprava o načinu
izračunavanja pojedinih elemenata osnovne Barthine formule. Tako D. V es
e 1 y iznosi svoju metodu za računanje poduzetničke dobiti pri kalkulaciji
šumske takse." A. Lohwasse r prigovara što se poduzetnička dobit u
vidu postotka računa i od uloženih sredstava na plaćanje šumske takse.8
Prema njegovu mišljenju, poduzetnička dobit pripada kupcu drveta na panju
samo za onaj dio posla u koji je uložio svoj trud, a to su samo troškovi
eksploatacije. Cjelokupna zarada eksploatatora treba da se računa prema
obrascu:


Pi + P2 Pi


D = T + š


100 100


u kojemu slovo »D« označava dobit, slovo pi označava kamatnjak za posuđeni
novac, p2 postotak poduzetničke dobiti, slovo »T« trošak eksploatacije,
a slovo »Š« šumsku taksu. Za šumsku taksu kaže da je to »prodajna cijena
za jedno dobro, za stojeće dobro, koje sa prodajom prelazi u vlasništvo
kupca odnosno poduzetnika, ako je poduzetnik i kupac jedna ista osoba.«


Od A. Lohwasser a saznajemo da Barthina formula služi kao podloga
za kalkulaciju šumske takse kod prodaje drveta na panju i kod državnih
šumskih nadleštava.


Polemika između J. Wasznera, K. Karopa i S. Lukača je
nastala zbog različitih podataka o postotcima korisnog drva, ogrevnog drva
i otpatka te u različitim podacima o učešću korisnog drva I i II klase.9
Waszne r iznosi računicu koliko država gubi time što se u ugovorima ne
uzima u obzir faktična kakvoća drveća. Luka č navodi primjere iz 1909.
do 1918. god., kada se kakvoća drveća razvrstavala na I i II klasu, i da je
»šumarina« za II klasu postizavana i do 70% od šumarine za I klasu, što je,
čini se, nakon rata napušteno pa se prodaja vrši samo za ukupno korisno
drvo i ogrjevno drvo.


Kasnije nastaje stručni dialog između Wasznera i Š urica u pogledu
poduzetničke dobiti. io Ministarstvo šuma i rudnika je 1929. god. pro


7 D. Veselv : Računanje poduzetničkog dobitka, Šumarski list 1922. godine,
str. 496—498. 8 Ing. A. Lohwasser : Ustanovljenje šumske takse, šumarski list 1923.
godine, str. 214—216.


9 Ing. J. Waszner : Posljedice neispravnih šumarskih taksa u ugovorima,
Šumarski list 1924. godine, str. 242—246. w
Ing. K. Karop : Odgovor na članak »Posljedice neispravnih šum. taksa u


ugovorima«, Šumarski list 1924. godine, str. 358—360.


Ing. S. Lukač : Prodaja po taksi, Šumarski list 1925. godine, str. 285—287.


i» Ing. S. Šurić : Poduzetnička dobit, šumarski list 1932. god., str. 411—415.