DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 11-12/1971 str. 70     <-- 70 -->        PDF

treba isključiti iz uporabe u šumama. Naprotiv, ona će naći svoje mjesto.
Osobno mi se čini da njoj pripada budućnost kad se radi o primjeni sistemičnih
ili sličnih insekticida. Ti su nam pak potrebni npr. za suzbijanje
moljca jelinih iglica Argyresthia fundella F. R. u Gorskom Kotaru.


POKUSNI OBJEKTI


Za pokuse su bile odabrane dvije izolirane šumice između Vinkovaca i
Vukovara, a koje se nalaze na području šumarije Vukovar. To su Bršadinski
lug (113 ha) i Požeg (117 ha). Po svom izoliranom položaju, površini, uzrastu
i stanju zaraze, one su predstavljale veoma pogodne pokusne objekte.
Jedino sastav vrsta drveća nije tipičan za slavonske hrastove nizinske šume.
Obje su ove šume, naime, umjetno podignute (to su bivše grofovske šume)
i u njima su lužnjak, kitnjak i cer gotovo podjednako zastupljeni, a ima i
odsjeka u kojima dolazi čisti bagrem, crni orah ili topola. Tretirana je cijela
površina, ali su opažanja bila usredotočena u odjelima u kojima su bili
lužnjak, kitnjak i cer. U Bršadinskom lugu to su odjeli 46 i 49, a u Požegu
odj. 36 i 37. Srednja je visina sastojina, u kojima su vršena opažanja, u Požegu,
bila oko 20 m, a u Bršadinskom lugu oko 20 m i 25 m.


Tab. 1 — Podaci o površinama i stanju zaraze u pokusnim objektima — Angaben
über die Waldflächen und den Befallszustand in den Versuchsobjekten.


Legla po


Odj. br.
Abt. Nr.
Površina
Fläche ha
Zaražena
stabla
Befallene
Stämme "/o
zar. stablu
Eierschwämme
je bef. Stamm
kom. St.
Ukupna
površina
Gesamtfläche
ha
34 32 68 6,5
35
36
37
45
46
47
48
49
50
35
26
24
24
16
22
11
24
16
80
63
76
37
57
40
66
58
85
3,0
6,1
10,1
8,8
10,2
8,1
6,0
10,1
20,5
117
113


Obadvije ove šume bile su jako napadnute od gubara. U jesen 1970. god.
utvrđeno je stanje zaraze i ono je iskazano u tab. 1. S obzirom na starost
sastojina (40—70 god.) i kritični broj legala koji odgovara toj dobi, ovim
sastojinama svakako je prijetio golobrst. Legla su bila krupna i očito su
indicirala jednu progradacionu, a ne možda retrogradacionu fazu. Treba
istaknuti da je i u jednoj i u drugoj šumi osim gubara bilo u pojačanoj
mjeri i drugih štetnika, napose velikog i malog mrazovca te hrastovog
savijača.


METODIKA GLAVNIH OPAŽANJA


Glavna je svrha ovih terenskih pokusa bila provjeravanje toksikološkog
efekta Dipterexa i Metationa, koji su se u laboratorijskim pokusima pokazali
efikasnima protiv gubara. Kao što je u ovakvim pokusima (i operativnim
akcijama) uobičajeno, djelovanje insekticida prati se na tzv. kontrolnim