DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1971 str. 75 <-- 75 --> PDF |
nije niti bilo ekskremenata. Na ostalim platnima sabrane količine smanjuju se sve do 14. V kada dostižu minimum, a od toga dana ponovno počimaju rasti. U poglavlju o metodici opažanja sasvim sam ukratko opisao postupak za izračunavanje postotka uništenih gusjenica, koji sam razvio još prije više od 20 godina. Postupak se temelji na pretpostavci da gusjenice svih stadija dnevno prosječno izbacuju podjednaki broj zrnaca ekskremenata. Ova je pretpostavka potvrđena laboratorijskim istraživanjima. Utvrđeno je da gusjenice I—VI stadija (kod gubara gusjenice mužjaka imaju V, a ženki VI stadija) dnevno izbace prosječno 32, 30, 29, 28, 28, 27 zrnaca, dakle, uglavnom podjednako. Ta činjenica omogućuje u biti jednostavan postupak za izračunavanje postotka uništenih gusjenica. Treba li na dan »di« nakon tretiranja utvrditi koliki postotak gusjenica toga dana još brsti, u odnosu na neki raniji dan »d« prije tretiranja, potrebno je znati broj svih zrnaca sabranih na kontrolnim pločama na dane »d« i »di« pa se iz postotnog odnosa broja zrnaca izračuna traženi podatak. Navedeni jednostavni postupak teško je sprovesti u šumi gdje je zaraza veoma jaka pa se na pločama sabiru količine ekskremenata. Brojenje zrnaca može se pojednostavniti tako da se samo iz jednog dijela ekskremenata utvrdi prosječni broj zrnaca u 1 cm3 pa se čitava skupljena količina pomnoži s tim brojem. Da se postigne što veća točnost i sigurnost u određivanju prosječnog broja zrnaca u 1 cm3, treba utvrđene dnevne srednjake nanijeti |