DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1971 str. 78 <-- 78 --> PDF |
ekskremenata, skupljene pod istim stablom prije tretiranja i svedene na istu veličinu zrnaca trebale biti jednake ili — zbog prirodnog mortaliteta — u laganom opadanju. One to ipak nisu (iako mislim da kolebanja nisu prevelika) i tome je više razloga. Prije svega, pod svakim je stablom bila samo po jedna kontrolna ploča. Gusjenice se na stablu premještaju iz jednog dijela krošnje u drugi. Kolebanja bi sigurno bila manja da su pod svakim stablom bile po 2, a pogotovo po 4 ploče. Svakako bi se dobili najtočniji podaci kada bi se ekskrementi skupljali na cijeloj površini projekcije krošnje. Najmanje su pouzdani podaci što su utvrđeni prvog dana opažanja, tj. 29. IV jer su zrnca ekskremenata bila tada još izvanredno sitna, a opažači, osim toga, još nisu imali iskustva u radu s kontrolnim platnima. Podaci tab. 3 jasno pokazuju da u Požegu nije bilo nikakvog efekta provedenog suzbijanja. Čak šta više, 5—6 dana nakon tretiranja količine ekskremenata na svim platnima počimaju rasti i na kraju opažanja (19. V) dvostruko su, a negdje skoro i trostruko veće nego 6. V. To je na prvi pogled svakako nerazložno. Bez obzira na djelotvornost Metationa, gusjenica bi moralo biti sve manje i manje zbog prirodnog mortaliteta. Budući da tome nije bilo tako, može se pretpostaviti da su ovamo pridošle gusjenice iz onih dijelova šume gdje je hrana za njih bila nepovoljna (bagrem, crni orah), a gdje su legla također bila masovno odložena. Nešto se svakako može pripisati i onim gusjenicama što su se u vrijeme tretiranja nalazile još »na ogledalima«, a takvih je legala u to vrijeme bilo možda i do 10%. U svakom slučaju brojke jasno pokazuju da u Požegu nije bilo nikakvog efekta suzbijanja, tj. da Metation u primijenjenoj dozi i koncentraciji ne može poslužiti za suzbijanje gusjenica gubara. REZIDUALNO DJELOVANJE Jedan je od glavnih nedostataka DDT-a i drugih organoklornih insekticida spora razgradnja i s time u vezi dugo rezidualno djelovanje. To je i jedan od glavnih razloga zbog kojih se ove insekticide sve više napušta. Rezidualno djelovanje DDT-a prigodom zamagljivanja šuma nekoliko sam puta ispitivao. DDT se zaista uvijek pokazao veoma perzistentnim. U pokusima koji su ovdje opisani istom metodom istražio sam rezidualno djelovanje Dipterexa i Metationa. Na str. 6 ukratko je opisan način istraživanja. Ovdje još dodajem da je lišće iz Bršadinskog luga (zatrovano Dipterexom) uzimano sa grupe stabala u blizini kontrolnog stabla br. 3, a iz Požega (Metation) sa stabla u blizini kontr. ploče br. 1. Nezatrovano lišće uzimano je u šumi Lipovača, koja nije tretirana, a udaljena je oko 4 km od Bršadinskog luga i Požega. U sve tri šume uzimano je isključivo lišće lužnjaka. Veoma je važno istaknuti da je tijekom čitavih ovih opažanja vladalo veoma lijepo vrijeme i da kiše uopće nije bilo, što je rijetko u to doba godine. Kiša inače može djelomično isprati insekticid i time znatno utjecati na rezidualno djelovanje. Gusjenice za ove pokuse prikupljene su u Požegu i Bršadinskom lugu još prije zamagljivanja i uzgajane su dalje u improviziranom poljskom laboratoriju. Zahvaljujući činjenici da je neposredno prije tretiranja u ove dvije šume bilo još dosta gusjenica »na ogledalima« i da su mnoga takva legla spremljena radi daljnjih opažanja, bilo je moguće da se sva ovdje opisana istraživanja provedu na gusjenicama II i III stadija. Kako je već |