DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1971 str. 85 <-- 85 --> PDF |
Da bismo mogli pratiti tok bioproizvodnje, potrebno je pojmovno definirati te promjenljive veličine zaliha, kako bi se mogle komparirati s analogno istoznačnim teoretskim veličinama zaliha i tako u krajnjoj liniji dati ocjenu uspjeha gospodarenja. Tako u času prvog gospodarskog ulaska u šumu obično ustanovljujemo njenu drvnu zalihu. Tu zalihu nazivam početna ili inventurn a (Mj). To je bilo koja drvna masa, pronađena inventurom (na prikladan način) obično na početku uređajne gospodarske periode. U ekonomske šume ulazimo i obavljamo inventuru radi utvrđivanja količine mase za sječu, te potom dio zalihe i siječemo, a time smanjujemo raniju zalihu. Međutim nakon sječe preostala drvna masa je osnovna proizvodna sirovina koja će se samoproizvodnjom povećati da bi nam u danom momentu ponovno omogućila uzimanje jednog svog dijela (nova sječa). Ovu, nakon sječe preostalu zalihu, nazivam startn a zaliha (Ms). Ona je osnovna veličina proizvodnje. Nju u elaboratima utvrđujemo računski kao veličinu zalihe nakon sječe, koja ali mora biti takova da osigura optimalnu proizvodnju kao zalog potrajnosti prihoda. Nakon sječe startna zaliha prirašćuje i na koncu uređajnog perioda postigne izvjesnu veličinu. Ovu zalihu nazivam konačn a periodska zaliha (Mk). Ona definira veličinu završne proizvodnje konkretne sastojine u odabranom uređajnom razdoblju. U elaboratima je to također izračunata prognosticirana veličina, koja se eventualno potvrđuje novom inventurom. Prema tome, gledano uređivački, utvrđujemo na početku uređajno gospodarskog perioda: — izmjerom inventurnu, početnu gospodarstvenu zalihu; — izračunom startnu zalihu, nakon sječe predviđenog etata, kao osnovnu veličinu trajne proizvodnje; — izračunom konačnu zalihu periodske proizvodnje, kao usporedbenu veličinu (prema početnoj) za utvrđivanje racionalnosti i dopustivosti gospodarskih zahvata, odnosno kao temeljnu garanciju potrajnosti prihoda. Iz slike 1. je vidljivo da je Mi„i + Pi = E + Ms M3 + P2 = Mk Mk = M;_2 Sastojina, živa početna zaliha (Mj.i), koja raste i samoproizvodi (te je proizvod i proizvodeća sirovina) u izvjesnom gospodarskom momentu se susreće sa sjekirom i pilom. U borbi gubi etat (E), preobražava se u startnu masu (Ms), te vitalno ojačana (?) putuje novim kolosjekom prema konačnoj periodskoj zalihi (Mk), da bi se neposredno nakon nove inventure ponovno nazvala novom početnom zalihom, kako u tom prvom uređajnom periodu, tako neprekidno u ciklusu svih gospodarskih perioda tokom cijeloga vremena proizvodnje. TEORETSKE ZALIHE želja gospodara i stručnjaka teoretičara da usporedbom ustanove kolika je proizvodnja u pojedinoj šumi povoljna odnosno da bi se mogli |