DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1971 str. 87 <-- 87 --> PDF |
Postojeće normale, to im je karakteristika, su istražene za čiste sastojine pojedine vrste drveća. One se temelje na biološkim i stanišnim mogućnostima rasta i prirasta dotične vrste u određenim uvjetima, te imadu skoro do apsolutuma stalnu vrijednost. Na primjer jela II bon. 485 m3 (5), jela III/IV bon 309 m» (5), bukva III bon. 287 m» (5) itd. Ove normale u daljem nazivam čiste sastojinske normale, jer su temeljene i date za čiste sastojine pojedine vrste. Kako u preboru ima malo čistih sastojina, to se obično iz čistih normala izvode normale za mješovite šume (pomoću koeficijenata normaliteta — To mac, š. L. 7—8, 1970). Tako se ali dobivaju druge normale, koje dalje nazivam gospodarske sastojinske normale, zato što su izvedene veličine prema nekom gospodarskom zahtjevu (planu), te su promjenljive upravo onako kako to važeće proizvodne želje nameću. No jednom s nekim ciljem utvrđene postaju stalne veličine (dok važi postavljeni cilj) i obično se poistovjećuju s ciljem gospodarenja. Matematski izraženo: Mng = a M,,,,, + b MncB + .... Mng — gospodarska normalna zaliha konkretnog staništa, Mncj — čista normalna zaliha jele staništu odgovarajućeg boniteta, MncB — čista normalna zaliha bukve staništu odgovarajućeg boniteta, a, b — odabrani koeficijenti normaliteta, koji definiraju učešće poje dine vrste u budućoj gospodarenoj sastojini. Iz ovoga slijedi da ćemo za prebornu mješovitu šumu jele i bukve, gospodarskom normalnom zalihom, smatrati zalihu formiranu od povoljnog dijela staništu odgovarajuće normalne zalihe čiste jele i povoljnog dijela normalne zalihe čiste bukve. Dijelove ćemo najlakše definirati pomoću koeficijenata normaliteta, prikladno odabranih za svaku vrstu. b) minimaln a drvna zaliha je ona koja u dojdućem razdoblju najpotpunije garantira razvoj optimale. Sastojina s manjom zalihom od minimalne ne bi u potpunosti iskorišćivala sve mogućnosti staništa, a proizvodnja bi bila manjeg kapaciteta od optimalnoga. Previsoka zaliha, također bi proizvodila s individualno manjim kapacitetom uz beskamatno blokiranje velikog dijela kapitala, što bi također bila šteta, ne uzevši još u obzir smanjenje regenerativnih mogućnosti. Veličina minimale dade se izračunati iz samih njenih karakteristika: — da neposredno uvjetuje razvoj optimale, koja po prilici u polovici ophodnjice treba da bude normalna. Prema tome veličina minimale bi bila približno: — normala umanjena za pol prirasta ophodnjice za tu normalu. Točnije je normalu diskontirati pomoću postotka prirasta za pol ophodnjice, to jest izračunati sadašnju vrijednost buduće glavnice — normale. Tako se vrlo lako pomoću faktora diskontacije (Mali šumarski priručnik) iz svake normale izračuna minimala. Međutim može se računati i s prirastom na normalu, kako je gore navedeno, jer je razlika za kratke ophodnjice i male postotke prirasta potpuno beznačajna. Minimala je i tako samo teoretska okvirna veličina. |