DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1971 str. 88 <-- 88 --> PDF |
Dakle da bi izračunali minimalu, treba poznavati: — prirasni potencijal (p °/o) dotične stvarne sastojine za koju je već poznata normala; — vrijeme proizvodnje između sječa, ophodnjicu. Tako uz ophodnjicu od 10 god. i postotak prirasta 1, 2 i 3°/o moglo bi se, na primjer za Nove normale prof. Klepca (5), izračunati minimale i granične koeficijente normaliteta tih minimala k = Mm/Mn i to za jelu kako je u tabeli 1 pokazano. Kako je iz ove dvoulazne tabele (% prirasta — bonitet) vidljivo, za istu normalu nije uvijek minimala ista, jer je ova direktno ovisna o prirasnom potencijalu (% prirasta) i vremenu proizvodnje (ophodnjici). Tako se može definirati minimala. (Vidi: »Normalna drvna zaliha pre- borne šume za stanje prije i poslije sječa« formule Klepca i Miletića. (1, strana 119). c) optimaln a drvna zaliha (M„) je: lokalno ekološki i gospodarski određena, u svakom vremenskom dijelu trajnog gospodarskog razdoblja različita, upravo onako dinamična kako u razvoj i napredak bioloških, gospodarskih i drugih faktora, uvjetovanih rastom i prirastom, zahtijevaju. Veličina ove zalihe je nakon sječe najniža, a pred drugu sječu najviša. Ona je u izvjesnom momentu, vjerojatno u sredini ophodnjice, jednaka normalnoj . Optimalnu zalihu se ne može dati kao fiksnu veličinu, jer se ona stalno mijenja, no može se dati raspon njenog kretanja. Prema niže omeđena je minimalom, u sredini jednaka je normali, a prema više ... drugom polovicom prirasta ophodnjice, odnosno »maksimalom«. Točnije je normalu prolongirati pomoću postotka prirasta za određeni broj godina (pol ophodnjice), tj. izračunati buduću vrijednost poznate glavnice. Budući da se normalitet postiže u polovici razdoblja između sječa, to znači da će normalna zaliha još pola ophodnjice prirašćivati. Tako uz ophodnjicu od 10 godina i postotke prirasta 1, 2 i 3°/o moglo bi se na primjer za Nove normale prof . Klepc a (5) izračunati »maksimale « i granične vrijednosti koeficijenata normaliteta tih maksimala k = Mmax / Mn i to za jelu kako je u tabeli 2 pokazano. Slika 1 pokazuje stalnost teoretskih veličina zaliha: — fiksnu normalu; — fiksni snop linija minimala i maksimala za istu normalu, koje rezultiraju iz utjecaja veličine °/o prirasta i duljine ophodnjice; — širine raspona optimale omeđene konkretno važećom minimalom i maksimalom. Iz tabele 1 i 2 je vidljivo, da su koeficijenti normaliteta za sve bonitete po pojedinom postotku prirasta jednaki. Prema tome su jednake i razlike koeficijenata, koje definiraju raspone za pojedini postotak prirasta u svim bonitetima, kako se vidi iz tabele 3. Znači, ma koja sastojina na primjer, s prirastom od 2% i ophodnjicom od 10 godina, ako ima zalihu s koeficijentom normaliteta između 0,90 i 1,10 je u optimalnoj proizvodnji. Sastojina s koeficijentom normaliteta različitim od onih datih intervalom za pojedine postotke prirasta nije u optimalnoj proizvodnji. Ako je njen koeficijenat normaliteta niži, treba je smatrati degradiranom, a ako je viši treba je smatrati pregomilanom. Svakako je najvažnije pravilno ocijeniti stanje sastojine prema komparativnim mjerilima za upravo dati čas |