DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1971 str. 90 <-- 90 --> PDF |
ukrštaju veličine stvarnih i fiktivnih zaliha. Oscilacije ovise o prirasnom potencijalu, te su rasponi visine vala to veći što su postotci prirasta (p) i dužine ophodnjica (1) veći. Koeficijenat normaliteta inventurne zalihe, uz poznavanje raspona koeficijenata za optimalu, je upravo taj najmarkantniji pokazatelj stanja sastojine. Slika 1 > M0 Ms MK = Mi2 I -L. — z Mn — normalna drvna zaliha određene vrste uvjetovana staništem (bonitetom), — minimalna zaliha za dotičnu normalu ovisna o prirasnom potencijalu i Mmin ophodnjici, — maksimalna zaliha za dotičnu normalu kao gornja granica racionalne MJUJ proizvodnje ovisna o prirasnom potencijalu i ophodnjici, M0 — raspon optimalne zalihe, M;i^2 — stvarna inventurna zaliha na početku uređajnog razdoblja, Ms — startna zaliha nakon sječe etata, Mk — konačna zaliha uređajnog perioda, E — etat uređajnog perioda, Pj — prirast na inventurnoj masi do sječe etata, P2 — prirast na startnoj masi do kraja perioda, u — trajno vrijeme proizvodnje, z — uređajno gospodarski period (razdoblje), 1 — ophodnjica, c — vrijeme optimalne sječe. Kako je optimala definirana normalom i prirastom dotične normale (vidi tabelu 1 i 2), to se pomoću datog postotka prirasta i ophodnjice direktno zna koeficijenat raspon a (d) optimale. On je jednak tom postotku umnoženom s Vs ophodnjice. Na primjer: za p = 2%> i 1 = 10 godina; d = 2% V« 10-god. = 10%. U ovom će slučaju odstupanja minimale i maksi 442 |